POD LED DUNAVA BACILI VIŠE OD 1.300 SRBA, JEVREJA I ROMA: Novi Sad obeležio 82. godišnjicu pogroma u Drugom svetskom ratu (FOTO)
BROJNI Novosađani i gosti, okupljeni danas u podne na Kaju žrtava racije u Novom Sadu, obeležili su 82. godišnjicu pogroma u kojem pripadnici mađarske okupacione vojske, policije i žandarmerije tokom tri dana zločinačkog pira pobili i bacili pod led Dunava više od 1.300 civila, uglavnom Srba, Jevreja i Roma, samo zato što su bili druge nacije ili vere.
Z. Grumić
U znak sećanja na nevine žrtva, kojih je bilo mnogo više nego što beleži statistika jer su u tom pokolju likvidirane i čitave porodice, položeni su venci kraj spomenika „Porodica“. A venac u reku, sa broda Rečne flotile Vojske Srbije, zajedno su spustili potpredsednik republičke Vlade i ministar odbrane Miloš Vučević i gradonačelnik Milan Đurić.
Obrativši se okupljenim građanima i zvaničnicima, gradonačelnik Đurić je podsetio da je u gradu bilo više mesta masovnog stradanja Novosađana, od Rumenačke ulice gde su fašisti pobili petoricu braće Jovandića do dunavskog Štranda na koji su kamionima dovoženi leševi i bacani pod led. Da to nije bila akcija protiv nekakvih ustanika nego zločin nad ljudima govori podatak da je gotovo 50 odsto žrtava u Novosadskoj raciji bilo je ženskog pola.
- Danas znamo imena mučki ubijenih 418 žena, 79 devojčica i 102 starice. Najstarija naša sugrađanka stradala u ovom pogromu bila je Johana Breder (92), čijih je šest članova porodice pobijeno – rekao je gradonačelnik i naglasio da je cilj zločinaca bio da Novi Sad očiste od nepodobnih, fizičkom likvidacijom ili proterivanjem.
Novi Sad nije zaboravio te najstrašnije dane svoje istorije i nikada neće zaboraviti svoju prošlost, naglasio je Đurić i napomenuo da je projekat Memorijalnog centra završen tako da će uskoro početi izgradnja objekta koji će biti mesto sećanja na žrtve pogroma u novosadskoj raciji.
Posle molitvenog pomena Srpske pravoslavne crkve, koji je služio episkop bački Irinej uz sasluženje episkopa hvostanskog Alekseja, mohačkog Damaskina i novosadskog sveštenstva, vladika Irinej je podsetio na tragične događaje pre 82 godine i poručio da treba nastaviti borbu protiv zaborava i revizije istorijskih činjenica, koja se nažalost često dešava u našem vremenu.
- Vaspitavanje mladih naraštaja, kroz negovanje kulture sećanja, jeste sveta dužnost svih nas – poručio je vladika.
Molitveni pomen Jevrejske zajednice održao je vrhovni rabin Srbije Isak Asijel koji je podsetio na stradanja Jevreja kroz vekove a naročito u Drugom svetskom ratu i naglasio da je taj narod, u svojoj borbi za opstanak, uvek verovao da će imati svoju državu Izrael.
- Mi smo i dalje u istom svetu i istoj dimenziji u kojoj se odigrao Holokaust… Ono što se dogodilo tada, može da se dogodi i sada, bilo gde i bilo kad – kazao je Asijel i dodao da „verovatnoća novog genocida nad jevrejima“ nije ništa manja danas nego što je bila 30-ih godina 20. veka u Nemačkoj jer, kako je ocenio, svet je u međuvremenu postao još „neosetljiviji na ispoljavanje nehumanosti i varvarizma“.
Vence kraj spomenika „Porodica“ položili su predstavnici Grada, Pokrajine, ambasada Izraela i Mađarske, Saveza jevrejskih opština Srbije, Matice romske i potomaka žrtava Novosadske racije.
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)