KOLUBARSKI GAZIMESTAN U ŽUPANJCU: Pokrenuta inicijativa da se u slavu heroja u Prvom svetskom ratu izgradi spomen-centar
POTOMCI srpskih kolubarskih ratnika pokrenuli su inicijativu da se u Županjcu, kod Lazarevca, izgradi Pravoslavni memorijalni centar posvećen Kolubarskoj bici, jednoj od najznačajnih u Prvom svetskom ratu, koja je završena na današnji dan - 15. decembra 1914. godine - kada je iz Srbije proteran i poslednji neprijateljski vojnik.
Foto Arhiv Beograda
Projekat je već urađen. Delo je arhitekte đakona Miroslava Nikolića i sastoji se od Kule velikomučenika srpskog kneza Lazara, i kapele Svetog Save.
Zbog njegovog izgleda, ali i još više zbog duhovnih poruka koje za Srbe u ovim vremenima nosi već mu je dat naziv - Kolubarski Gazimestan.
Đakon Miroslav Nikolić završio je projekat kompleksa, Foto promo
Blagoslov za izgradnju memorijalnog centra dao je vladika Eparhije Šumadijske Jovan i to 3. decembra. I tom datumu ima mnogo simbolike. Baš tog dana 1914. godine Živojin Mišić sa svojom Prvom armijom prvi krenuo u siloviti protivnapad, kojim je srpska vojska do 15. decembra iz Srbije proterala i poslednjeg neprijateljskog vojnika.
- Blagoslovom vladike uslišena je dugogodišnja molba vernika i velika želja potomaka srpskih kolubarskih ratnika da se izgradi duhovni spomen-centar na istaknutoj koti Županjac, slavne srpske bitke u rejonu Čovke na desnoj obali reke Ljig i Kolubare - kaže nam prof. Milovan Mitrović, sekretar odeljenja društvenih nauka Matice srpske, koji je jedan od pokretača inicijative. - To mesto je bilo poprište teških borbi s neprijateljem u kojima je za deset dana bilo izbačeno iz stroja 4.227 srpskih vojnika i oficira i oko 3.300 neprijateljskih.
Govoreći o simboličnom imenu Kolubarski Gazimestan naš sagovornik ističe da je danas Gazimestan kao simboličko središte glavnog stratišta Kosovske bitke okupiran i oskrnavljen, ali njegove duhovne poruke zato još jače deluju.
- A delovaće i u budućnosti - kaže prof. Mitrović.
- Isto kao što je kosovska epopeja nadahnjivala sve srpske junake i mučenike u svim srpskim bitkamaza krst časni i slobodu zlatnu: od Kumanova, Cera i Kolubare, preko Krfa i Kajmakčalana, sve do Košara 1999.
Ukazujući koliko je važno da izgradi spomen-centar na mestu Kolubarske bitke, profesor Mitrović, ne može da se ne osvrne i na događaje u novijoj srpskoj istoriji. On kaže da je NATO agresiju na našu zemlju, motivisanu antisrpskim germansko-turskim revanšizmom, cinično prekrila ideologijom ljudskih prava.
- Tako je Kumanovskim sporazumom iz 1999. godine izvrgnuto ruglu srpsko Kumanovo 1912. Kajmakčalan su 1945. zaposeli antisrpski titoisti iz Južne Srbije i kao jurišnici Severne Makedonije na sebi svojstven način ga oskrnavili - ističe naš sagovornik.
Zato su danas, kaže on, poprišta Cerske i Kolubarske bitke mesta na kojima se kao u svojevrsnoj žiži srpskog junaštva i mučeništva sabira simbolički kapital svih srpskih istorijskih bitaka.
Podrška za zasluge ratnika
Profesor Milovan Mitrović nada se da će izgradnju Kolubarskog Gazimestana podržati i pomoći svi oni koji misle da srpski kolubarski ratnici zaslužuju spomen dostojan njihove herojske žrtve.
- Nadamo se da će na 110. godišnjicu Kolubarske bitke, odnosno, do kraja 2024. godine ovaj projekat biti završen - navodi prof. Mitrović.
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)