ZADUŽBINA PATRIJARHA, BISER MORAVSKE ARHITEKTURE: Prelepi manastir Drenča kod Aleksandrovca čuva grobove ktitora (FOTO)
NAJSTARIJI pisani izvor, koji pominje manastir Drenča kod Aleksandrovca je Žička povelja iz 1382. godine.
Foto:Zavod za zastitu spomenika Kraljevo
Na osnovu istorijskih podataka veruje se da je ovaj poznati manastir građen od 1350. do 1355.godine. Smatra se biserom moravske arhitekture.
Zadužbina je slavnog monaha Doroteja i njegovog sna Danila, potonjeg srpskog patrijarha. Njihovi grobovi pronađeni su u manastiru nakon dugogodišnjeg arheološkog istraživanja. Otkriveni su i ostaci temelja manastirskih konaka s kraja 14. i početka 15.veka vredni kuhinjski i luksuzni fragmenti moravske keramike,, kao i fragment zoomorfnog izlivnika, koji je pravi raritet na prostoru naše zemlje.
Turci su do temelja srušili ovu dragocenu bogomolju 1454. godine.
Obnova manastira, koji danas vodi igumanija Fotina, krenula je davne 1952. godine, po projektu arhitekte Branislava Vulovia, a nastavljena - 1967. i 1971. godine. Istaknuti akademik, prof. dr Mirko Kovačević, bio je ključna figura za nastavak obnove manastirskog kompleksa od 2002. do 2005. godine. Oslanjao se na revidirani projekat i crteže istraživača Dragutina Militinovića i Mihaila Valtrovića.
Manastir sa obnovljenom crkvom posvećenom Vavedenju Presvete Bogorodice ponovo je zaživeo. Jedinstven poduhvat pokazao je kako jedan skoro porušeni kompleks može opet da zaživi. I obnova i istorijat poznatog manastira opisani su u Monografiji “Manastir Drenča – od ruševine do hrama”, koju su objavili autori prof. dr Mirko Kovačević i arheolog Gordana Gavrić iz Zavoda za zaštitu spomenika Kraljevo.
Bogomolja je osvanula i na filmu “Drenča-cvet moravske arhitekture” režisera Gorana Erčevića. Drenča se pominje u dve povelje napisane na Kozniku kraj Aleksandrovca, dok se Dorotejev svitak čuva pod rednim brojem 56 u hilandarskoj biblioteci.
Preporučujemo
POČETAK RAZVOJA I USPONA: Tog decembra 1892. godine prvi voz je pošao prugom ka Ćupriji
05. 12. 2022. u 16:32
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)