POČEO POPIS U SRBIJI: Evidencija stanovništva do kraja oktobra, evo kada se očekuju rezultati
POD geslom "Učestvuj, ostavi trag" prvi popisivači Republičkog zavoda za statistiku danas će pozvoniti na vrata domaćinstava širom Srbije.
Više nema listića, svi podaci biće u kompjuteru, Foto A. Stevanović
Popisivač je, prema rečima Snežane Lakčević, pomoćnika direktora RZS, dužan da se legitimiše, a preko fotografije, na vidno istaknutoj legitimaciji, nalazi se pečat RZS, pa neće biti moguće prevare. Građani će, takođe, moći da izvrše uvid u ličnu kartu popisivača i zapišu njegovo ime i prezime i identifikacioni broj sa legitimacije.
Pored elektronskih upitnika, popisivači će imati i obrasce u papirnoj formi, ukoliko se u trenutku ankete potroši baterija na računarima koje nose.
Popisani će biti svi građani Srbije koji žive ovde, kao i stranci koji u našoj zemlji borave duže od godinu dana, a nisu članovi diplomatskog kora. To, kako Lakčevićeva potvrđuje za "Novosti", obuhvata i migrante po prihvatnim centrima. Srpske diplomate u inostranstvu biće, takođe, popisane kao stanovništvo Srbije.
Ostali građani koji žive u stranim zemljama, a imaju naše državljanstvo, mogu učestvovati u popisu tako što će popuniti formular objavljen na sajtu RZS. Takođe, dozvoljeno je da podatke o njima anketaru saopšte rođaci ili komšije, ukoliko imaju informacije. Oni, ipak, po međunarodnim standardima, neće ulaziti u sastav domaćeg stanovništva. U našem popisu vodiće se kao "odsutni".
Ukoliko neko ima dvojno državljanstvo, npr. Srbije i Bosne i Hercegovine, a živi ovde, učestvovaće u popisu kao stanovnik Srbije. Ako, pak, živi u BiH, nije obavezan da učestvuje u popisu, jer ovaj nije baziran na državljanstvu, već na mestu stalnog boravka.
U osetljive podatke na koje građani ne moraju da odgovore spadaju pitanja o nacionalnoj pripadnosti, veroispovesti i maternjem jeziku. Ipak, Petar Korović, pomoćnik direktora RZS, apeluje da građani daju ove podatke jer su oni od ključne važnosti i za nacionalne manjine i za većinsko stanovništvo radi ostvarivanja različitih prava i projektovanja politika.
Na pitanje da li neko može da se izjasni kao Vojvođanin po nacionalnoj pripadnosti, pošto je na društvenim mrežama bilo takvih poziva, Miladin Kovačević, direktor RZS, kaže - može.
Miladin Kovačević, Foto Tanjug
- Ljudi imaju pravo da se izjasne i kao Vojvođani i kao Eskimi. Ukoliko se tako izjasni veći broj ljudi, tu kategoriju ćemo posebno izdvojiti u klasifikaciji, a ako je broj minoran, oni će spadati u "ostale" - pojašnjava Kovačević.
On je dodao i da je popis više od statistike, da je to "naša tradicija, potreba i obaveza".
- To je istorijski zapis dostojan poverenja, čije podatke treba čuvati za buduće generacije. Služi nam da pratimo vitalna, etnička, migraciona i druga kretanja stanovništva i pravimo projekcije, da analiziramo pad fertiliteta, ubrzano starenje i stepen iseljavanja iz zemlje - kazao je Kovačević.
REZULTATI U NOVEMBRU
UKUPAN broj popisanih lica i stanova, kaže Ljiljana Đorđević, načelnica Odeljenja za popis stanovništva, znaće se do kraja novembra. Konačne podatke o starosti, polu, nacionalnoj pripadnosti itd. imaćemo od proleća. Ova ubrzana dinamika obezbeđena je prelaskom sa papirnog popisnog listića na direktan unos u bazu podataka.
Preporučujemo
NIKAD JAČI UDARAC ZA RUSE OD POČETKA RATA: Ukrajinske rakete letele više od 1.300 km, pogođena ključna fabrika (VIDEO)
UKRAJINA je u subotu uveče pogodila jedno od strateški najznačajnijih odbrambenih postrojenja Rusije, napavši Votkinski mašinski zavod u udaljenom regionu, skoro 1.300 kilometara od ukrajinske granice - što predstavlja najdublji udar ikada izveden ukrajinskim oružjem domaće proizvodnje.
25. 02. 2026. u 12:25
CEO REGION JE ZGROŽEN! Evo šta je uradila takmičarka lažne države Kosovo kada je videla Srpkinju na pobedničkom postolju
BRUKA i sramota na jednom od evropskih takmičenja u tekvondou za mlade u Sarajevu!
25. 02. 2026. u 11:35
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (4)