Gde god pogledam užas do užasa, a samo OVO treba da uradimo i život bi nam bio mnogo lepši
OVIH dana na društvenim mrežama osvanuo je snimak gracioznog belog labuda u Višnjičkoj banji koji pluta u vodi potpuno okružen prljavim otpadom.
Foto: shutterstock
Zarobljen labud je jedva uspevao da se probije kroz ostrvo otpada nakupljeno pri obali Dunava. Osim što je izazvalo revolt svih na društvenim mrežama, bila je to jedna od retkih tema oko koje su se svi složili. A to je da to više ne bi smelo da se događa!
Foto: shutterstock
Nažalost, događa se. U Srbiji takvih divljih deponija ima na svakom koraku. Gde god se okrenete, naiđete na neku. I što je još strašnje, stalno niču nove. Prema podacima iz Programa upravljanja otpadom u Republici Srbiji za period 2022-2031, u Srbiji trenutno ima više od 120 opštinskih deponija koje nisu u skladu sa standardima životne sredine i više od 3.500 divljih deponija, koje su totalno van kontrole opštinskih komunalnih preduzeća. Njihove veličine i sastav su različite, kao i rizici po životnu srednu i zdravlje. Na divlje deponije van kontrole opštinskih javnih komunalnih preduzeća baca se oko 20 odsto generisanog komunalnog otpada u Srbiji. U većini slučajeva divlje deponije se nalaze u seoskim sredinama, ali ih ima i u gradovima, na obalama reka, na proplancima - svuda.
Foto: shutterstock
Kad komšija renovira stan...
Iako postoji opšta saglasnost javnosti da su takve deponije veoma štetne, estetski neprihvatljive i da šire lošu sliku o našim navikama, svi znaju kako one nastaju i godinama se ne čini ništa da se navika bacanja otpada gde mu nije mesto promeni. Koliko puta ste videli nekog komšiju koji renovira kuću ili stan i šut baci upravo na jednu od tih divljih deponija. Tako je „doprineo“ njihovom proširenju. Ili ste gledali kako niču čitava nova naselja, ali bez dovoljnog broja kontejnera za otpad. U velikim gradovima to se često dešava. Sagrade se velike zgrade u naselju u kome su uglavnom porodične kuće. Prema već postojećim projektima predviđen je određeni broj kontejnera za to naselje, ali to nakon izgradnje nove velike zgrade nije dovoljno. U nemogućnosti da smeće bace na predviđeno mesto, stanari ga ostavljaju gde stignu. Tako se stvaraju deponije.
Foto: shutterstock
Onih u seoskim sredinama, koje nastaju na periferiji naselja i u blizini obradivih površina, nažalost ima mnogo više. Često odnošenje otpada nije organizovano ili ga lokalna javno komunalna preduzeća retko odnose. Vrste otpada koje završe na takvim divljim deponijama često mogu biti opasne, a gasovi nastali raspadanjem organskog otpada (metan i ugljen-dioksid) doprinose klimatskim promenama, dok štetne materije pomešane sa otpadnim vodama upija zemlja. Na taj način divlje deponije zagađuju okolno zemljište, koje je najčešće poljoprivredno.
Ako tome dodamo i deponije pored reka ili bilo kakvog izvora vode, koje su velika opasnost za čitav životinjski i biljni svet, onda shvatamo kakve posledice po životnu sredinu ostavlja bacanje otpada na mestima koja za to nisu predviđena.
Foto: shutterstock
Početi od sebe
Ponovna upotreba i reciklaža otpada po principima cirkularne ekonomije je jedan od najvažnijih koraka u smanjenju količina otpada koji završi na deponijama. Jednostavno rečeno, ne bacajte hranu - kupujte je planirano u odnosu na svoje potrebe. Razvrstajte svoj otpad, odvojite ono što se može reciklirati i predajte to na reciklažu – na taj način možete nešto i zaraditi.
Tako ćete sačuvati životnu sredinu, svoje i zdravlje svoje porodice.
P.O.
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)