ISTORIJSKI DODATAK - PRAVO NA POBUNU ‘68: Godine koje su odredile sudbinu jugoslovenske države
SVEST o postojanju krize i saznanje o njenim razmerama postojala je kod partijskog rukovodstva počev od kraja 50-ih godiia 20. veka. Uporedo s tim, bila je vidna i oštra podela na zagovornike opsežnih i hitnih društvenih i privrediih reformi, koji su predstavljali manjinu u partijskom i državnom vrhu i brojnijih pristalica usporenih, etapnih, kozmetičkih društvenih promena i „starih” metoda upravljanja i vladanja.
Arhiva
Između „opasnosti” za socijalizam i državu, kako su tvrdili jedni i „sporog” preobražaja društva koji generiše sveopštu ekonomsku i političku krizu, kako su govorili drugi, kompromis je mogao biti samo privremen. A to se pokazalo kao kobno za opstanak države i funkcionisanje društva.
Postojeću situaciju dodatno je opterećivala staljinistička praksa i neskriveno nastojanje SKJ da uguši i obračuna se sa svakim vidom mišljenja suprotnog partijskom.
A to je značilo onemogućavanje da u raspravama o bitnim pitanjima razvoja i budućnosti zemlje učestvuju svi oni koji kritički misle, pre svega inteligencija stasala unutar postojećeg poretka i partijskih institucija čiji su pogledi na društveni trenutak bili delom drugačiji od zvaničnih partijskih stavova koji su izmišljali i glorifikovali „uspehe” jugoslovenskog socijalizma.
Ignorisanje problema, najdirektnije je, kako je pokazalo vreme nekoliko decenija kasnije, uticalo na sudbinu jugoslovenskog socijalizma i jugoslovenske države.
KRAJ šezdesetih godina obeležila su dva događaja, po svojoj prirodi, sadržaju i značaju različita, ali važna za razumevanje političkih prilika u Jugoslaviji.
Bile su to masovne studentske demonstracije, izbile su u nedelju 2. juna 1968. u Beogradu i vojna intervencija pet zemalja Varšavskog pakta na Čehoslovačku, do koje je došlo u noći između 20. i 21. avgusta 1968. Ova dešavanja promeniće opšti istorijski okvir u kome se dešavala jugoslovenska kriza.
Nedavno se, u izadnju Srpske akadenije i umetnosti i Balaknološkog instituta pojavila publikacija „Pravo na pobunu - `68. kod nas i u svetu“ u kojoj jedanaest autora rasvetljavju, sa svih aspekata, burne šezdeseta godine. U ovom i sledećem „Istorijskom dodatku“ prenosima najzanimljivije delove ovog značajne knjige.
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOKlikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
"JESTE, ŠEST GODINA SMO GLUMILI PAR" Rada o vezi sa Milanom, stavila tačku na spekulaije: "Popović nas je naterao..."
"MENE je to tada smetalo, nisam se snalazila..."
07. 07. 2026. u 09:36
NOVINARKA MARIJA NAĐENA MRTVA U AUTU: Kamere snimile poslednje trenutke
GRČKU je potresla vest o iznenadnoj smrti novinarke Marije Antonijanaki, koja je pronađena mrtva u svom automobilu u Iraklionu na Kritu.
06. 07. 2026. u 10:26
"SPAVAO BIH S NjOM I OŽENIO JE!" Skandal premijera Australije sa Kajli Minog - oženio se pre 6 meseci, a sad se izvinjava
AUSTRALIJSKI premijer Entoni Albaneze uputio je nedvosmisleno izvinjenje zbog komentara o pop zvezdi Kajli Minog koje je prošle nedelje izneo tokom gostovanja u jednom podkastu. Njegove izjave izazvale su talas osuda, a kritičari su ih nazvali „potpuno neprimerenim” i poručili da „omalovažavaju funkciju premijera”, piše Bi-Bi-Si.
06. 07. 2026. u 18:21 >> 18:21
Komentari (0)