ISTORIJSKI DODATAK - PRAVO NA POBUNU ‘68: Godine koje su odredile sudbinu jugoslovenske države
SVEST o postojanju krize i saznanje o njenim razmerama postojala je kod partijskog rukovodstva počev od kraja 50-ih godiia 20. veka. Uporedo s tim, bila je vidna i oštra podela na zagovornike opsežnih i hitnih društvenih i privrediih reformi, koji su predstavljali manjinu u partijskom i državnom vrhu i brojnijih pristalica usporenih, etapnih, kozmetičkih društvenih promena i „starih” metoda upravljanja i vladanja.
Arhiva
Između „opasnosti” za socijalizam i državu, kako su tvrdili jedni i „sporog” preobražaja društva koji generiše sveopštu ekonomsku i političku krizu, kako su govorili drugi, kompromis je mogao biti samo privremen. A to se pokazalo kao kobno za opstanak države i funkcionisanje društva.
Postojeću situaciju dodatno je opterećivala staljinistička praksa i neskriveno nastojanje SKJ da uguši i obračuna se sa svakim vidom mišljenja suprotnog partijskom.
A to je značilo onemogućavanje da u raspravama o bitnim pitanjima razvoja i budućnosti zemlje učestvuju svi oni koji kritički misle, pre svega inteligencija stasala unutar postojećeg poretka i partijskih institucija čiji su pogledi na društveni trenutak bili delom drugačiji od zvaničnih partijskih stavova koji su izmišljali i glorifikovali „uspehe” jugoslovenskog socijalizma.
Ignorisanje problema, najdirektnije je, kako je pokazalo vreme nekoliko decenija kasnije, uticalo na sudbinu jugoslovenskog socijalizma i jugoslovenske države.
KRAJ šezdesetih godina obeležila su dva događaja, po svojoj prirodi, sadržaju i značaju različita, ali važna za razumevanje političkih prilika u Jugoslaviji.
Bile su to masovne studentske demonstracije, izbile su u nedelju 2. juna 1968. u Beogradu i vojna intervencija pet zemalja Varšavskog pakta na Čehoslovačku, do koje je došlo u noći između 20. i 21. avgusta 1968. Ova dešavanja promeniće opšti istorijski okvir u kome se dešavala jugoslovenska kriza.
Nedavno se, u izadnju Srpske akadenije i umetnosti i Balaknološkog instituta pojavila publikacija „Pravo na pobunu - `68. kod nas i u svetu“ u kojoj jedanaest autora rasvetljavju, sa svih aspekata, burne šezdeseta godine. U ovom i sledećem „Istorijskom dodatku“ prenosima najzanimljivije delove ovog značajne knjige.
PUTINOV SPECIJALAC: Gotovo je sa Grenlandom, neka se spremi Kanada?
SJEDINjENE Američke Države su već odlučile o sudbini Grenlanda, da li je na redu Kanada, zapitao se Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik ruskog predsednika Vladimir Putina za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom.
06. 01. 2026. u 12:49
BRITANCI TVRDE: Ovo je Trampov plan za Grenland, pogledajte šta nudi američki predsednik
SJEDINjENE Američke Države žele da ponude Grenlandu sporazum o slobodnom pridruživanju, sličan onom koje Vašington ima sa pojedinim malim državama u Tihom okeanu, saznaje Ekonomist.
06. 01. 2026. u 14:39
AKO VAM AUTO PROKLIZA: Savet automobiliste koji može spasiti živote - kako bezbedno voziti po SNEGU
ČEDOMIR Brkić objasnio je kako vozači treba da pravilno očiste automobile nakon snežnih padavina, ali i kako da voze, upravljaju i ponašaju se u saobraćaju.
05. 01. 2026. u 19:27
Komentari (0)