VELIKO NAUČNO OTKRIĆE: Utvrđena jaka veza između hroničnog umora i genetike
GENETIKA igra značajnu ulogu u pojavi sindroma hroničnog umora, stanja koje je dugo bilo zanemareno i nedovoljno istraženo. Identifikovano je više gena koji povećavaju rizik od razvoja ovog sindroma, što bi moglo otvoriti put ka boljem razumevanju, dijagnostici i terapiji.
Foto Shutterstock
Najveća svetska genetska studija posvećena bolesti mijalgičkog encefalomijelitisa (ME/CFS), to jest hroničnog umora, identifikovala je osam različitih delova ljudskog genoma koji se izdvajaju kod osoba s ovom dijagnozom, u poređenju s onima koji je nemaju. Ovi nalazi ukazuju na to da više uobičajenih genetskih varijanti može povećati rizik od razvoja bolesti, iako njihovo prisustvo ne znači nužno da će se bolest pojaviti.
Otkrića sugerišu da genetski faktori mogu uticati na sposobnost tela da se bori protiv infekcija i da reguliše funkcije nervnog sistema, što otvara vrata za bolje razumevanje biološke osnove bolesti. Otkriveno je, na primer, da neke varijante gena koje se povezuju sa hroničnim bolom mogu biti zajedničke s ME/CFS, što je u skladu sa čestim simptomima kod onih koji pate od ovog stanja. Istraživači smatraju da ovi podaci predstavljaju prekretnicu u odnosu prema bolesti, jer ukazuju na njenu biološku osnovu i otvaraju mogućnosti za nove pristupe u dijagnostici i lečenju.
Najčešći simptomi uključuju izuzetnu iscrpljenost, kognitivne poteškoće, probleme sa spavanjem i pojačane simptome malaksalosti nakon fizičkog ili mentalnog napora.
Za ovo stanje trenutno ne postoji specifičan test niti lek, a procene pokazuju da više od 67 miliona ljudi širom sveta živi sa hroničnim umorom, što globalnu ekonomiju košta desetine milijardi evra godišnje.
Analizirano je više od 15.000 DNK uzoraka od osoba sa ME/CFS i više od 250.000 zdravih ispitanika. Primetne razlike u genomskim regionima povezane su sa imunološkim odgovorom i funkcijom nervnog sistema, a posebno je istaknuta povezanost sa varijantama koje mogu uticati na sposobnost organizma da se izbori sa bakterijskim i virusnim infekcijama. Jedan od nalaza ukazuje i na to da osobe sa ovim sindromom imaju povišen nivo laktata u delu mozga koji integriše napor i emocije, što upućuje na poremećaj u energetskom metabolizmu i funkciji mitohondrija.
Iako ovi rezultati ne nude trenutna rešenja niti lečenje, oni značajno utiču na shvatanje bolesti i mogu poslužiti kao osnova za budući rad na dijagnostičkim alatima i terapijama. Još uvek je nejasno zašto bolest pogađa znatno više žena nego muškaraca (u proseku četiri puta češće), a dosadašnje genetske analize nisu pružile odgovor na to pitanje. Takođe se nastavljaju istraživanja o potencijalnim vezama između dugog kovida i ME/CFS, s obzirom na sličnost simptoma, mada dosad nije utvrđena direktna genetska povezanost, prenosi "Gardijan".
(rt.rs)
BONUS VIDEO - Helikopteri Ka-32 i Super puma u akciji gašenja požara u Kamenoj gori
Restoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOPreporučujemo
ZLOSLUTNA TIŠINA PLAVIH KITOVA ZABRINjAVA NAUČNIKE: Otkriveno i zbog čega su zaćutali
09. 08. 2025. u 23:00
PRASTARI TRAGOVI ŽRTVOVANjA: U Peruu pronađeni 3.000 godina stari ostaci
08. 08. 2025. u 22:22
"TREBA ODATI PRIZNANjE VUČIĆU I SRBIJI, MORAMO ZAŠTITI SRBE OD KURTIJA" Montgomeri očitao lekciju medijima u CG o Kosovu i Metohiji
U INTERVJUU za crnogorski "Dan", Vilijam Montgomeri, bivši američki ambasador u SR Jugoslaviji, osvrnuo se na situaciju na Kosovu i Metohiji.
15. 05. 2026. u 13:16
KRAĐA VEKA U NBA! Nikola Jokić ovakvu nepravdu nije zaslužio, bruka i sramota
NBA liga donela je odluku o MVP igraču NBA lige!
17. 05. 2026. u 16:04 >> 16:14
FARMER OSTAVIO 5 KRAVA NA PUSTOM OSTRVU: 130 godina kasnije naučnici nisu mogli da veruju šta vide
PRIČA o pet krava ostavljenih na izolovanom ostrvu Amsterdam u Južnom okeanu prerasla je u jedno od najneobičnijih poglavlja moderne biologije.
14. 05. 2026. u 14:24 >> 20:55
Komentari (0)