SPIRTINU KUĆU OTVARAJU ZA DVA MESECA: Gotovi radovi na obnovi unutrašnjosti zemunske palate u glavnoj ulici
POSLE dvadeset godina, otkako je zbog neuspešne obnove zatvoren za posetioce, Zavičajni muzej u Zemunu, poznat kao Spirtina kuća, otvoriće svoja vrata u naredna dva meseca. Završeni su radovi na kompletnom uređenju enterijera.
Intarzirni belgijski parket kao u 19. veku, Foto Privatna arhiva
Zidovi su obnovljeni i konzervirani, kao i rukom oslikane tapete, a najzahtevniji i najduži radovi bili su na restauraciji intarzirnog belgijskog parketa, starog 165 godina, na čemu su bili angažovani stručnjaci Narodnog muzeja i Muzeja primenjene umetnosti.
Prema rečima direktorke Muzeja Grada Beograda Jelene Medaković, ova zemunska palata iz 1855. bila je zatvorena i zapuštena godinama ali joj se, posle kompleksnih radova, vraća stari sjaj.
- Tokom te devastirajuće rekonstrukcije 2002. godine, kada je uništeno 40 odsto parketa, muzej je zatvoren - objašnjava za "Novosti" direktorka Medaković.
Jelena Medaković, Foto Tanjug
- Ostatak smo uspeli potpuno da restauriramo. Takođe, nekoliko salona vraćeno je u prvobitno stanje, od pozlate na stolariji, retuša tapeta koje su ručno slikane, pa do svih ostalih umetničko-zanatskih radova koji su nekad krasili ovaj velelepni objekat. Ako izuzmemo ove, svakako su najveći radovi bili na sanaciji vlage, koja je napravila velike probleme. Takođe, tokom te prethodne obnove, nestručnim radovima napravljeni su i problemi na izolacionim cevima, što smo uspeli da rešimo.
Urađen retuš rukom slikanih tapeta, Foto Privatna arhiva
Muzejska postavka se uveliko priprema, duže vreme se radi na restauraciji materijala koji će biti pred posetiocima. Deo mora da bude digitalizovan, jer sam prostor Zavičajnog muzeja nije dovoljan za smeštanje svega što tu treba da se nađe.
Kustos Silvija Krejaković kaže da su u pripremi i hronološka, kao i tematska postavka.
- Imaćemo delove koji se odnose na arheologiju, primenjenu umetnost i, svakako, na bogatu istoriju Zemuna - ističe za naš list Krejakovićeva.
- Među predmetima koji će naši gosti moći da vide jesu brojni urbanistički planovi Zemuna, dokumenta iz 18. i 19. veka, koja su bila u Magistratu. Takođe, deo Zavičajnog muzeja biće i bogata zaostavština Branka Najholda.
Zgrada podignuta 1885. Foto Privatna arhiva
Visokoparterna zgrada Zavičajnog muzeja Zemuna podignuta je u Glavnoj ulici, prema planovima bečkog arhitekte za vrlo imućnu i uticajnu privredničku porodicu Spirta. U duhu vladajućeg romantizma, zdanje je oblikovano u stilu pseudogotike. Bogat enterijer izdvajao ju je od ostalih zemunskih kuća. Ova zgrada je 1970. godine adaptirana u muzej.
I FASADI STARI SJAJ
OSIM unutrašnjosti, biće obnovljena i fasada Zavičajnog muzeja. Kako nam je rekla direktorka Jelena Medaković, kada i bude otvoren, nastaviće se radovi na restauraciji unutrašnjosti, te neki delovi Zavičajnog muzeja neće odmah biti dostupni građanima.
- Materijal koji izlažemo gotovo 50 godina bio je nekonzerviran i nezaštićen, a upravo ti procesi konzervacije i restauracije su zahtevni i dugotrajni i pri kraju smo s tim - rekla je naša sagovornica.
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)