SRBIJA OD EVROPE OČEKUJE UVAŽAVANJE, A NE DIKTAT: Intervju - Đorđe Milićević, ministar bez portfelja zadužen za odnose sa dijasporom

Snježana Vidačković

22. 12. 2025. u 11:43

SRBIJA ostaje čvrsto opredeljena za evropski put i reforme, ali nikada nije pristala, niti će pristati, da joj uslov za članstvo bude odricanje od sopstvenog identiteta, suverenosti, teritorija i vitalnih državnih interesa, a pritisci i jednostrani uslovi iz Brisela su neprihvatljivi. Tako je i odluka predsednika Srbije Aleksandra Vučića da bojkotuje samit Evropske unije legitimna politička poruka i direktan odraz poslednjih odluka i ponašanja Evropske komisije. To nije znak zaokreta, već jasan signal našim evropskim partnerima da Srbija očekuje uvažavanje, a ne diktat.

СРБИЈА ОД ЕВРОПЕ ОЧЕКУЈЕ УВАЖАВАЊЕ, А НЕ ДИКТАТ: Интервју - Ђорђе Милићевић, министар без портфеља задужен за односе са дијаспором

Foto Tanjug

To, u intervjuu za "Novosti", poručuje Đorđe Milićević, ministar bez portfelja zadužen za koordinaciju aktivnosti i mera u oblasti odnosa sa dijasporom. Prema njegovim rečima, politika EU prema Srbiji nije uvek bila pravedna, a brojne reforme i teške mere koje je Beograd sproveo, često nisu dobile adekvatno priznanje, ne samo zbog postupaka naše zemlje nego i zbog unutrašnjih podela unutar Unije.

- Za nas je pridruživanje EU pre svega kvalitativna promena unutrašnjeg sistema i vrednosni okvir koji podrazumeva jače institucije, bolji život građana i stabilnije društvo. Istovremeno, imamo pravo da se danas zapitamo koliko su te vrednosti dosledno zaživele i u samoj EU. Ključna reč je partnerstvo koje podrazumeva dijalog, zajednički rad i međusobno poštovanje, a ne jednostrane uslove i stalne pritiske. Samo na takvim osnovama naš evropski put može imati smisla.

o Naša država je već godinu dana u društveno-političkoj krizi. Kako vidite rešenje te situacije i mislite li da bi podrška kompletne opozicije studentskoj listi dovela do poraza vlasti?

- Ne bih ovo pojednostavljivao kao klasičan sukob vlasti i opozicije. Takve složene situacije ne mogu se rešavati ulicom. Rešenja postoje isključivo kroz institucije, dijalog i, na kraju, izbore. Ono što je problematično i što veliki broj građana s pravom primećuje jeste činjenica da ta takozvana druga strana, osim poziva na proteste, zaustavljanje zemlje i jakog antagonizma prema vlasti i predsedniku Vučiću - koji se često preliva i u odnos prema samoj državi - nema ponuđenu politiku. Nema programa, nema vizije, nema odgovornosti, niti konkretnih rešenja za pitanja koja realno muče građane: od ekonomske sigurnosti do straha od nestabilnog sveta u kom živimo.

Kada je reč o tome da li bi podrška celokupne opozicije nekoj studentskoj listi dovela do poraza vlasti - odgovor je da će o tome, kada dođe vreme, odlučivati građani na izborima. Ali iskustvo pokazuje da građani pre svega žele da čuju kako će živeti bolje i sigurnije, kako će Srbija ostati stabilna država u narednom periodu. Negativnost, konfrontacija i ulična buka sami po sebi nisu i ne mogu biti politički program.

o Koliko je SPS izgubio od svog identiteta i preti li mu opasnost da ga SNS "proguta"?

- Kada neko govori o strahu od gubitka identiteta, to često znači da je taj identitet već sam po sebi slab - ili da ga zapravo nikada nije ni bilo. Najbolji primer za to je upravo deo parlamentarne opozicije, koji kao svoj najveći strah pokazuje pojavu novih aktera na sopstvenom političkom prostoru, jer im se time urušava već ionako nejasno definisan identitet.

SPS je stranka sa dubokim korenima, jasnim identitetom i tradicijom koja traje decenijama. Već više od 35 godina političkog delovanja dovoljno jasno govori o tome ko smo i šta predstavljamo. Mi nikada nismo posmatrali postizborni ciklus kao priliku da isključivo kapitalizujemo sopstveni rejting.

Odluku o snazi i stabilnosti identiteta SPS ne donose ni analitičari ni politički protivnici, već građani. Oni to čine kroz članstvo, kroz podršku našoj politici i kroz glasove na izborima. Građani veruju onima koji imaju jasan program i odgovornost, a ne onima koji ni sami ne znaju gde ideološki pripadaju.

Slučaj "Ružić" nije režiran

o Postoji verzija da je slučaj "Ružić" režiran kako bi vam upravo on bio most ka drugoj strani ukoliko ona pobedi. Ima li istine u tome?

- Iako je današnji društveno-politički prostor, nažalost, prepun različitih teorija zavere, moram jasno da kažem da takve "verzije" ne postoje, niti su ikada postojale. One nisu tema za odgovorne i ozbiljne političke opcije koje imaju višedecenijsko utemeljenje, niti za odgovorne političare koji razumeju težinu trenutka u kom se nalazimo.

o Šta biste konkretno uradili sa srušenom zgradom Generalštaba, sada kad je investitor odustao od projekta? Je li ovo odbrana dostojanstva ili propuštena velika šansa?

- Odustajanje jednog od najeminentnijih svetskih investitora od ove investicije, što neki danas proglašavaju pobedom, u stvarnosti predstavlja veliki poraz, koji se ne meri samo simbolički, već vrlo konkretno - milijardama dolara potencijalnih ulaganja, hiljadama radnih mesta, ali i imidžom i reputacijom Srbije kao ozbiljne države za investicije.

Možda je teško reći šta tačno treba uraditi sa tom zgradom u ovom trenutku, ali je mnogo lakše reći šta ne treba uraditi. Ne treba dozvoliti da u samom centru glavnog grada imamo zamrznut prostor i trajnu simboliku ruševine. To nije odbrana dostojanstva, već stalni podsetnik na propuštenu priliku.

Zgrada Generalštaba, porušena u NATO bombardovanju, mora dobiti rešenje koje je u interesu grada i države. Da li će to biti novi investicioni projekat ili neki drugačiji javni projekat - to treba da predlože i oblikuju oni koji se time profesionalno bave.

o Koliko je naša dijaspora uključena u jačanje spoljnopolitičkih pozicija matice? I koliko je u tome remete globalna gibanja?

- Dijaspora je jedan od naših najvećih potencijala, koji može i treba mnogo više da se uključi u život Srbije i da doprinese jačanju naše spoljnopolitičke pozicije. Naši ljudi širom sveta imaju uticaj, znanje i mreže kontakata koje predstavljaju veliku vrednost za državu.

Živimo u svetu koji je globalno nestabilan. Razlike u strahovima i strepnjama koje danas oseća naš čovek u dijaspori i naš čovek u Srbiji nikada nisu bile sličnije. Upravo zbog toga je veza sa maticom još važnija, a naša odgovornost kao države još veća.

Zadatak Srbije je da dijasporu doživljavamo emotivno, ali pre svega partnerski - kao partnera u ekonomiji, kulturi i u zaštiti državnih i nacionalnih interesa. Naši ljudi širom sveta su svakodnevno i neformalni ekonomski atašei, i ambasadori Srbije, koji našu zemlju predstavljaju na najbolji mogući način. Oni su naši saveznici u borbi protiv fabrikovanja istorije i širenja neistina o Srbiji i srpskom narodu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

DELIJE I GROBARI PLAČU! Zvezdaš doveo dedu od 96 godina prvi put na stadion Partizana - ono što se tamo desilo, svi će pamtiti (VIDEO)