ANALIZA "NOVOSTI": Može li građanska neposlušnost da bude ključni pritisak na vlast - Barikade put ka izborima ili kraj bunta?

D. Milinković

02. 07. 2025. u 13:11

PROTESTI dela studenata i njihovih pristalica koji su ušli su u osmi mesec, ali i u novu radikalniju fazu bunta, otvorili su pitanje da li pozivi na građansku neposlušnost, barikade i blokade saobraćajnica i mostova mogu biti odlučujući pritisak za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora ili su, kako poručuje vlast, poslednji trzaj pokreta koji ne samo da gubi snagu i podršku, već izaziva sve veći revolt.

АНАЛИЗА НОВОСТИ: Може ли грађанска непослушност да буде кључни притисак на власт -  Барикаде пут ка изборима или крај бунта?

FOTO: Ana Paunović/ATAImages

Studenti u blokadi su prethodnih meseci proširili listu svojih inicijalnih zahteva, zbog kojih su započeli "opsadu" fakulteta, pa su ključnim zahtevima - obelodanjivanje dokumentacije u vezi sa rekonstrukcijom zgrade Železničke stanice u Novom sadu i odgovornost za tragediju u kojoj je 1. novembra prošle godine stradalo 16 ljudi - pridodali i ultimatum izlaska na izbore, a na vidovdanskom protestu u Beogradu aktuelnu vlast su proglasili nelegitimnom.

Predstavnici vladajuće koalicije u svemu ovom vide potvrdu da iza protesta, kako tvrde, stoji namera da se u Srbiji sruši legitimno izabrana vlast, i to na ulici. Tako tumače i poslednju akciju građanske neposlušnosti.

Predsednica Skupštine Ana Brnabić poručila je juče da su blokade ulica koje se organizuju po Beogradu i drugim gradovima pokazatelj nemoći, frustracije i besa onih koji u njima učestvuju, zato što, kako je istakla, građani nisu želeli da se pridruže njihovom protestu na Vidovdan i nisu želeli da ustanu protiv svoje države:

- Ovo je sad osveta građanima jer je blokaderima i konačno obojena revolucija propala, nisu uspeli sa nasilnom smenom vlasti, pre svega predsednika Aleksandra Vučića.

Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski smatra da oni koji sada izvode blokade po Srbiji pokušavaju da radikalizacijom održe proteste kao što se život održava na aparatima:

- Blokiranjem institucija, univerziteta oni su naneli ogromnu štetu našem društvu i našoj zemlji. I nakon što su se izjalovile njihove ambicije da 28. juna, na Vidovdan, dođe do nekog prevrata, ovo su sada poslednji trzaji.

Lider naprednjaka Miloš Vučević izjavio je juče da blokade predstavljaju terorizam, a ne građansku neposlušnost:

- Neko misli da će, ako blokira 50 raskrsnica, Vučić raspisati izbore. Neće. Glavni cilj svega što rade je rušenje predsednika Vučića, a samim tim i uništenje države. Da narodne pare završe u privatnim džepovima, da nas proglase genocidnim narodom, da završe posao oko Kosova, a da Srbija dobije marionetsku vlast.

Za sociologa Vladimira Vuletića građanska neposlušnost, sa ovakvim dosadašnjim sporadičnim odzivom, teško da će imati neke velike domete:

- Kada bi na ulice da ih blokira izašlo milion ljudi, onda bi to moglo da dovede do raspisivanja izbora. Ovako, sa nekoliko hiljada ljudi koji u tome učestvuju, to će samo izazvati bes građana i dodatno ubrzati slom svega ovoga što se radi - kaže Vuletić za "Novosti".

Analitičar Srđan Graovac za "Novosti" takođe ukazuje da studenti u blokadi, suštinski, sada ne sprovode ništa novo, jer su i mesecima unazad blokirali ulice:

- Sada je samo razlika što su izgurali i kontejnere, prave fizičke prepreke, što govori da gube na ljudstvu. To neće ništa promeniti, jer ako vlast nije popuštala pod pritiskom agresivne manjine, kada ih je bilo značajno više na ulici, ne vidim zašto bi sada kada ih je daleko manje.

Opozicija sa studentima, ali uz uslove

VEĆINA parlamentarnih stranaka opozicije odazvala se pozivu studenata da bojkotuju rad Skupštine Srbije, bez vraćanja mandata, ali i pozivaju na saradnju i dijalog kako bi se što pre rešila politička i društvena kriza, što mnogi tumače kao zamerku na to što su akademci u blokadi "precrtali" članove ovih stranaka kao kandidate na svojoj izbornoj listi. Tako je Radomir Lazović, šef poslničke grupe Zeleno-levog fronta, pozvao studente da razgovaraju sa njima i da zajedno dogovaraju naredne korake.

Slično viđenje imaju i pojedini predstavnici opozicije. Tako predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić smatra bi blokade mogle da izazovu kontraefekat jer je, ukazuje, sasvim izvesno da vlast neće popustiti i odmah raspisati izbore, nego će oni biti održani 2026. godine ili početkom 2027.

- Oni koji blokiraju saobraćaj ne vide da će vremenom sebi naneti štetu. Očigledno je i da nema ništa od generalnog štrajka na koji su pozvali studenti, tako da ostaju samo blokade saobraćaja. Ako mali broj ljudi na blokadama ne dozvoljava normalno odvijanje života i to po ovim vrućinama, to može izazvati kontraefekat na nekim budućim izborima - rekao je Gajić za TV "Juronjuz Srbija", i ukazao da su blokade podstaknute "levičarskim anarhizmom koji ne razmišlja o posledicama" nego ide za svojim idejama koje mu se čine revolucionarnim.

D. M.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

BEZ GRUDNJAKA: Vimbldon je uvek spektakl, ali ono što je uradila Ana Ivanović niko ne može da zaseni (FOTO)