RUSI SU POSLE 1999. SHVATILI ŠTA IM SE SPREMA: Skup "NATO agresija na Jugoslaviju: istorijsko sećanje i dugoročne posledice" u Ruskom domu

B.Subašić

26. 03. 2024. u 09:23

Bocan-Harčenko: Sve etape od 1991. bile usmerene na potčinjavanje Srbije. Vučelić: Logika dominacije samo jedne Imperije i danas živa

РУСИ СУ ПОСЛЕ 1999. СХВАТИЛИ ШТА ИМ СЕ СПРЕМА:  Скуп НАТО агресија на Југославију: историјско сећање и дугорочне последице у Руском дому

FOTO: N. Skenderija

VRHUNSKI naučnici, diplomate i novinari Ruske Federacije juče su naučnim skupom "NATO agresija na Jugoslaviju: istorijsko sećanje i dugoročne posledice" u Ruskom domu u Beogradu odali priznanje Srbiji ne samo za otpor koji je ona pokazala 1999, tada jedinoj svetskoj imperiji, već i na predviđanju da je "srpski slučaj" samo uvežbavanje rata koji će zakucati i na ruska vrata.

FOTO: N. Skenderija

Puna sala Ruskog dome

Skup je otvoren izložbom fotografija koje su 1999. pod bombama načinili foto-reporteri "Večernjih novosti" i snimaka podrške Srbima iz Rusije, koje su ovekovečile njihove ruske kolege iz nacionalne agencije TASS. Naša kuća je tako dobila priznanje kao vrhunski svedok epohe u kojoj se prelamala budućnost sveta.

- TASS u arhivu ima hiljade fotografija iz tog vremena, ali smo odlučili da izložbu podelimo sa srpskim kolegama iz "Večernjih novosti", čiji snimci nose neverovatne emocije. Izložba treba da podseti na događaje posle kojih se izmenio ceo svet. Nije preuveličavanje reći da su svi ratovi koji su potom vođeni u Avganstanu, Libiji, Iraku i koji se produžavaju u Palestini i naravno u Ukrajini započeli 24. marta 1999. u Srbiji. Mi to moramo da pamtimo i da govorimo o tome, ne smemo da ostavljamo našim oponentima koji vrlo dobro rade na medijskom planu mogućnost da ispune vakuum svojom propagandom - naglasio je glavni urednik agencije TASS Andrej Kondrašov.

FOTO: N. Skenderija

Zajednička izložba Večernjih novosti i TASS-a

Prilikom svečanog otvaranja izložbe skupu se obratio i Milorad Vučelić, glavni i odgovoroni urednik "Večernjih novosti", podsećajući da je ona upečatljivo svedočanstvo stradanja srpskog naroda tokom 78 dana agresije NATO, ali i ukazao da ona nije prestala kada je oružje zaćutalo.

- Politika koja je dovela do agresije je i dalje živa i aktivna i spremna da ratuje zbog svojih zavojevačkih ciljeva i pretenzija. Bezbroj je primera, i danas i juče, užasa koji to ilustruju. Ta logika dominacije jedne Imperije i njenih satelita, ukupnog agresivnog NATO i dalje je spremna da u tom cilju počini najgora nepočinstva i užase. O tome upečatljivo svedoči i sve ono što se dešava na njihovom frontu protiv Rusije, na kome će, znamo, polomiti zube i privesti se sa razumu i miru, nadamo se - poručio je Vučelić.

FOTO: N. Skenderija

Glavni i odgovorni urednik "Večernjih novosti Milorad Vučelić otvara izložbu

Skupu se zatim obratio Fjodor Lukjanov, politikolog i direktor za naučni rad Međunarodnog diskusionog kluba "Valdaj", moderator diskusije.

- Rusi su posle agresije na SRJ 1999. shvatili šta se sprema našoj zemlji, čak i oni koji nisu simpatisali Miloševića i oni koji su bili za tesnu saradnju sa Zapadom. Uvideli su da je bombardovanje deo jednog globalnog procesa, a Jugoslavija i Srbija su imali tu tužnu čast da postanu centar svetskih događanja. Posle 25 godina vidimo da "Novi svetski poredak" i dalje pokušava da se učvrsti, ali svet je na putu da postane drugačiji. Ne gajimo iluzije, znamo da to nosi monogo izazova i nije dovoljno da se samo sećamo žrtava, ni hrabrosti jednih i kukavičluka drugih. Važno je iznad svega da analiziramo sve lekcije iz tog rata. Te lekcije su posebno važne za Rusiju, koja je u vrlo specifičnom položaju, kao i mnogo puta u istoriji.

FOTO: N. Skenderija

Ambasador Bocan-Harčenko i moderator Lukjanov

Ambasador Ruske Federacije u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko naglasio je da je obeležavanje 24. marta 1999. u stvari obeležavanje vrhunca dugog procesa čiji je cilj bio slamanje Srbije.

- Kada govorimo o 1999. mi ustvari govorimo o celoj krizi u Jugoslavije od 1991, čije su sve etape bile usmerene protiv Srbije i Beograda. Sećam se dobro devedestih kada je bilo teško pojmiti šta se događa i američkih diplomata koji su govoreći o dezintegracionim procesima na Balkanu ublažavali ozbiljnost dešavanja rečima "svaka zemlja ima svoje interese". S vremenom je postalo očigledno da su oni imali u vidu potčinjavanje Srbije, jer bez toga nisu mogli dominirati Balkanom. Protiv Srbije je bila usmerena i hrvatska tragedija i Slovenija, a da ne govorimo o veoma tragičnom, krvavom i veoma antisrpskom konfliktu u BiH. Politika potčinjavanja Srbije se odvijala u etapama, a poslednji udarac trebalo je da bude oružana agresija. Ona je bila veoma pažljivo planirana, to je bio hibridni rat. Srbija je trebalo da bude prvo ugušena ekonomskim sankcijama, koje su počele još 1992, da bi se stvorila omiljena situacija za Ameriku: slab protivnik koji je osuđen na propast, demonizovan u informativnom ratu. O agresiji je bilo reči i 1993, ali su u Vašingtonu odlučili da je prerano. Međutim, i 1999. je takozvana humanitarna operacija veoma brzo prošla po zlu po njene planere i to je bio šok za NATO. Amerikanci su mislili da će svi Srbi otići da se skrivaju u podrumima, a suočili su se sa najobičnijim ljudima koji su prkosno demonstrirali na mestima koja su proglašena za ciljeve napada - rekao je Bocan-Harčenko.

FOTO: N. Skenderija

Jevgenij Primakov krj fotorgafije svoga dede Jevgenija Primakova, velikog prijatelja Srba

Skupu se obratio i Direktor Rossotrudničestva Jevgenij Primakov, unuk ruskog ministra inostranih poslova Jevgenija Primakova, koji se u vreme NATO agresije pokazao kao jedan od najvećih prijatelja Srbije u Moskvi.

- Pre 25 godina je srušeno međunarodno pravo kao takvo. Bio je u pravu naš veliki mislislac Solženjicin kada je pišući o tragediji Jugoslavije, konstatovao da se rat dešava na jugoslovenskoj teritoriji, ali da se dešava mnogo strašnija stvar, koja podseća na izlazak Hitlera iz Lige naroda. NATO uopšte nije obraćao pažnju na međunarodno pravo ni na UN, što govori da nas čekaju veoma velike posledice i potresi u prvoj polovini 21. veka. Napad na Jugoslaviju 24. marta bila demonstracija Zapada kojom je započeo lanac događaja u Iraku, Severnoj Africi, Bliskom istoku, Ukrajini. Promovisano je pravo jačeg da diktira kao u vreme kada je zapadni svet piratskim napadima zauzeo kolonije i ostvario prvobitno nagomilavanje kapitala. Sada je osujećen u takvoj nameri i besan, a prva demonstracija tog besa je prikazana u Jugoslaviji. Bili su u pravu naši prijatelji koji su nam govorili: "Oni će sada sve da isprobaju na nama, pa će doći kod vas".

VULIN: NEMA KRAJA ISTORIJI

FOTO: N. Skenderija

Aleksandar Vulin

RAT iz 1999. nije prestao, naprotiv, on se protiv srpskog naroda u celini vodi i danas, upozorio je Aleksandar Vulin, doskorašnji direktor BIA:

- Loši đaci istorije su 1999. poverovali u sopstvenu laž da je istorija završena, da su poslednja vremena došla i da nikada neće biti kazne za ono što su uradili. Bili su ubeđeni da će Amerika zauvek vladati, da će beznačajni srpski otpor biti zaboravljen, da će se oni mirno posvetiti Rusiji i Kini. Ali istorija nije završena, njoj nema kraja. Posledice NATO agresije nisu samo gotovo trajno trovanje naše zemlje, nisu gotovo trajno uništenje srpskog naroda, već pokušaj ustanovljenja politike koja ima za cilj uništenje svakog drugačijeg pogleda na svet. Pokušaj stvaranja sveta u kome nema mesta ni za Boga, ni za naciju, ni za porodicu. To je sukob civilizacija. Ali bez obzira na sve, Rezolucija 1244 koju smo izborili žilavim otporom naroda i vojske nam daje kakvo-takvo pravo da se borimo.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!