"DA" NE ZNAČI PROMENU DELA USTAVA O KiM: Đorđe Marković, asistent na Pravnom fakultetu u Beogradu, o predstojećem referendumu
GRAĐANI će se 16. januara na referendumu izjašnjavati o promeni Ustava, a u javnosti ima dosta nedoumica o tome šta se menja i zašto. Najpre, postavlja se pitanje da li bi građani, eventualnim pozitivnim odgovorom na referendumsko pitanje, dali "blanko ovlašćenje" vlastima za promenu čitavog Ustava, pa i dela koji se tiče državne teritorije i njene celovitosti (konkretno odredbe o KiM). Odgovor je jasan i kratak - nikako.
Đorđe Marković
Ovako Đorđe Marković, asistent na Pravnom fakultetu u Beogradu na Katedri za javno pravo, za "Novosti", otklanja nedoumice oko promene najvišeg pravnog akta.
- Sadržina promena je precizno i nedvosmisleno utvrđena u Ustavom propisanoj proceduri. Narodna skupština je 30. novembra 2021. usvojila Akt o promeni, koji je istog dana i objavljen u "Službenom glasniku". Ukratko, predloženi amandmani tiču se unapređivanja položaja sudstva kao treće grane vlasti i javnog tužilaštva kao samostalnog i izuzetno važnog državnog organa - objašnjava Marković.
Kako je naveo, sledeća nedoumica je da li Ustav menjamo zbog i po meri "Evrope".
- Prvo, treba precizirati šta se podrazumeva pod "Evropom". Tokom procesa izrade predloženih amandmana o njima se izjasnila i Venecijanska komisija. Ovo telo je organ Saveta Evrope, organizacije čiji je Srbija član, a koja nije isto što i Evropska unija (ako pod "Evropom" podrazumevamo Evropsku uniju). Članice Saveta Evrope su sve evropske države osim Belorusije, a Venecijanska komisija kao njen organ je sačinjena od uglednih pravnih stručnjaka koje delegiraju države članice i koja se bavi uporednopravnom analizom pravnih rešenja na čitavom kontinentu, u cilju razmene dobrih ideja i prakse. Mišljenja Venecijanske komisije imaju veliki stručni, pa i politički značaj, ali nisu obavezujuća. Mišljenje Komisije o predloženim ustavnim promenama je pozitivno. Ovu činjenicu treba uzeti kao jedan od argumenata prilikom izjašnjavanja i ništa više od toga - objašnjava Marković, i dodaje da Ustav menjamo zbog nas samih, a ne zbog nekog drugog, te stoga "primarni motiv građanima treba da bude misao o unapređenju naših institucija".
Kako je naveo, cilj promene Ustava, ogleda se u smanjivanju mogućnosti da do sudstva i tužilaštva dopru štetni, koruptivni, uticaji:
- S druge strane, cilj nije uvođenje tzv. sudokratije, kako se ponekad može čuti u javnosti. Neophodno je da i sudije i tužioci imaju sluha za politiku shvaćenu u najširem smislu - u smislu interesa građana i državnih institucija koje zbog građana i postoje.
Preporučujemo
BRISEL I NATO SE OVOME NISU NADALI Ruska odluka drma Evropu: Brigada marinaca posataje divizija na vratima EU (VIDEO)
VOJNO-politička situacija između Rusije i evropskih država ulazi u fazu opasne eskalacije. Moskva je iznenada donela odluku da postojeću 336. gardijsku brigadu mornaričke pešadije, stacioniranu u Kalinjingradskoj oblasti, reorganizuje i podigne na nivo divizije.
30. 12. 2025. u 20:45
RUSI ĆE NAPASTI EU MNOGO RANIJE: Veliko upozorenje iz Ukrajine, poznata godina i glavna meta
RUSIJA je pomerila svoje planove za direktnu agresiju sa 2030. na 2027. godinu, a Evropa je sve glasnija o riziku od direktnog sukoba, u kojem bi se baltičke države mogle naći pod okupacijom.
20. 12. 2025. u 09:41
KAKO JE ČKALjA DOBIO STAN: Živeo sa porodicom u garsonjeri, a onda je usledila iznenadna poseta u novogodišnjoj noći
LEGENDARNI glumac i jedan od omiljenih komičara bivše Juge, Miodrag Petrović Čkalja zabavljao je generacije gledalaca. "Paja i Jare", "Kamiondžije", "Servisna stanica", "Ljubav na seoski način", Vruć vetar", "Put oko sveta" su samo neka od ostvarenja u kojima je igrao i izazivao kod ljudi jednu od lepših emocija - smeh.
01. 01. 2026. u 12:31
Komentari (3)