Samozaborav
15. 08. 2023. u 10:35
NAJSTRAŠNIJU spoznaju o sistemu logora Jasenovac za industrijsko ubijanje Srba po državnom programu NDH stekao sam 2016. u razgovoru sa starijom damom koja je pod "Kameni cvet" došla prvi put u životu da zapali sveću ocu koji je 1942. ovde zverski ubijen.
Povezane vesti

SEĆANJE NA PODVIG MUČENIKA: Izložba o poslednjim danima ustaškog "pakla na zemlji" u Jasenovcu
PRIBLIŽAVA se 80 godina od proboja logoraša u Jasenovcu.Uvidevši da ustaše uništavaju kompleks monstruozne fabrike smrti i ubijaju zatvorenike 22. aprila 1945, odlučili su da pokušaju da se spasu.
03. 04. 2025. u 07:00
Najnovije iz rubrike

RAZLIKA JE JASNA: Studenti koji žele da uče odali počast žrtvama Bljeska - blokaderi u Hrvatskoj nisu smeli da imaju ni srpsku zastavu
STUDENTI koji žele da uče u Crkvi Svetog Marka upalili su sveće i odali počast žrtvama hrvatske zločinačke akcije Bljesak.
01. 05. 2025. u 13:18

KURTIJEVA STRANKA TRAŽILA TAJNO GLASANJE: I danas haos u Prištini - Konstitutivna sednica opet prekinuta
KONSTITUTIVNA sednica skupštine privremenih prištinskih institucija prekinuta je danas deveti put, pošto poslanici nisu prihvatili predlog Samoopredeljenja da se za izbor predsednika skupštine glasa tajno.
01. 05. 2025. u 12:29

KOME VIŠE VERUJETE? Ovako su opozicioni mediji lagali o susretu Marte i Kos i studenata koji žele da uče (VIDEO)
STUDENTI koji žele da uče sastali su se juče sa komesarkom EU za proširenje Martom Kos.
01. 05. 2025. u 12:27

"CRKNI BRE, UMRI, UBIJTE GA" Ovo su primeri najjezivijeg nasilja blokadera foteljaša - Monstruozno, sadistički, bezumno... (VIDEO)
BLOKADERI foteljaši već mesecima maltretiraju građane Srbije, blokirajući i sprečavajući da se život u Srbiji odvija normalno.
01. 05. 2025. u 12:12

"DA DECA NE BI TRPELA" Brnabić: Zakon o Alimentacionom fondu jedan od najznačajnijih
PREDSEDNICA Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić ocenila je danas da je Zakon o Alimentacionom fondu, koji je od juče ušao u skupštinsku proceduru, jedan od najznačajnijih zakona koji se tiču zaštite dece i, u velikoj meri, žena, odnosno majki.
01. 05. 2025. u 11:53
Ljubica
15.08.2023. 13:38
Mi samo ne smemo padati na te njihove prozivke i dozvoliti da nas ućutkaju ili svojom licitacijom i smanjivanjem broja srpskih žrtva.Ono što je na nama je da se zalažemo, da se i naš glas u svetu čuje.
Čika Velja
15.08.2023. 15:24
Zapovest svetu od strane fašističkog Zapada za današnje vreme je da je holokaust u režiji Adolfa Hitlera i tadašnje nacije Nemaca diskutabilan,a da se diskutabilnost srebreničkog gonocida naplaćuje kaznom zatvora i do 10 godina??? Ovo je ujedno i pokazatelj ko je ko danas?!?!
OZBILJAN ISTORIČAR
15.08.2023. 15:54
Не могу да верујем, да је овај аутор, толико упоран,у својим писањима, како се ,,сакривало и није смело говорити о Јасеновцу "! Надам се да ћете уважити Државну комисију Југославије и посебно преживеле логораше, из Јасеновца. Зато,молим да пустите следеће , због јавности и истине, која је задокументована у - Спомен подручју ДОЊА ГРАДИНА . Хвала вам- унапред! Први увиђај у Концентрационом логору Јасеновац, Логору III – Циглана, у Доњој Градини, обавила је Окружна комисија за утврђивање злочина окупатора и њихових помагача из Нове Градишке, 11. маја 1945. године. Након увиђаја на простору логора, Комисија је прешла ријеку Саву. У Доњој Градини су на ливадама, гдје је земља свјеже прекопана, нашли пепео и остатке нагорјелих костију, као и девет бачви од нафте. Анкетна комисија Земаљске комисије Хрватске за утврђивање злочина окупатора и њихових помагача дошла је у Јасеновац 18. маја 1945. године. Мјесец дана касније, Комисија је поново посјетила простор бившег логора. Податке о изгледу, организацији рада, свакодневном животу и посљедњим данима постојања логора Комисији су дали преживјели логораши, учесници пробоја. Приликом тих увиђаја направљен је извјестан број фотографија, на којима се види стање објеката бившег логора, лешеви и костури логораша у логору, на обали Саве и у самој ријеци. Комисија је у свом елаборату, који је објављен 1946. године, навела да се тачан број жртава у јасеновачким логорима не може утврдити, али да би тај број могао бити између 500.000 и 600.000. Извор: Спомен подручје ДОЊА ГРАДИНА
Aleksa
15.08.2023. 19:06
Velika sramota i strasni greh je pocinio nedavno episkop srpski Jovan Culibrk. Upravo onako kao sto su srpski komunisti cinili posle rata a i njihovi potomci nastavili i dan danas. Sa takvim odnosom prema nevinim srpskim zrtvama nemate se cemu dobrom nadati. Nema vam spasa snishodljivi Srbi.