ZA NOĆ „SLISTE“ POLA NJIVE: Jata vrana u Pomoravlju uništavaju tek proklijali kukuruz (FOTO)

Зорана Рашић
Zorana Rašić

14. 05. 2026. u 06:30

Poljoprivrednik iz okoline Paraćina Dejan Đokić ovog proleća posejao je 21 hektar kukuruza, ali je ozbiljno zabrinut zbog problema koji lane nije imao. Neke od zasejanih parcela, na kojima je usev tek počeo da niče, napali su gavranovi i vrane, tako da je četvrtinu morao da preseje. Po rečima ovog proizvođača, ptice vade i jedu seme čim počne da klija, pa tokom noći mogu i do pola njive da „sliste“.

ЗА НОЋ „СЛИСТЕ“ ПОЛА ЊИВЕ: Јата врана у Поморављу уништавају тек проклијали кукуруз (ФОТО)

Foto: Privatna arhiva

- Situacija je užasna jer su vrane zaštićena vrsta, ni smete da ih ubijete. Ranije su postojala hemijska sredstva koja smo mogli da koristimo da odbranimo kukuruz, ali njih više nema na tržištu. Ratarima su vezane ruke, a trpimo veliku štetu – vajka se Đokić.

 On je prošlog vikenda bio prinuđen da na nekim njivama ponovi setvu, jer su, kako kaže, gavranovi povadili kompletne redove. Ovaj vredni ratar, jedan od retkih u centralnoj Srbiji koji kukuruz navodnjava, smatra da država treba da nađe neko rešenje. Šteta od napada ptica ove sezone uočena je na mnogim pomoravskim njivama, a verovatno i na nekim drugim mestima u Srbiji. Uz to, po Đokićevim rečima, setva je iz godine u godinu sve skuplja, pa je presejavanje gubitak i novca i vremena.

Foto: Z. Rašić

Dejan Đokić, poljoprivrednik iz Trešnjevice

U Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi (PSSS) u Jagodini ne samo da znaju za ovaj problem, već su ga i lično imali na nekim svojim oglednim poljima. Kukuruz od vrana trpi značajne štete, naročito posle zabrane korišćenja efikasnih repelenata i insekticida za seme koji su nezvane goste odvraćali od njive neprijatnim mirisom.

Najbolja preventiva je dublja setva u trećoj dekadi aprila jer se štetočinama tako otežava da dođu do zrna. Kad kukuruz proklija i nikne, valja ga braniti vizuelnim i zvučnim sredstvima za odvraćanje ptica. Zaštitne mreže su odlično rešenje, ko ih ima, ali takvih je malo.

- Na zvučne topove vrane se vremenom naviknu, pa je tada najbolje koristiti svetlucave trake ili strašila od kojih ptice beže – kaže Dragan Mijušković, savetodavac za ratarstvo u PSSS, dodajući da su i sami postavljali trake u jednom svom ogledu. - Repelenti su zabranjeni jer su neki od njih dovodili do uginuća ptica, a vrane i gavranovi su posebno zaštićena vrsta.

PROBLEM I KUKURUZNA PIPA

U Pomoravskom okrugu setva kukuruza je pri kraju, a ako se izuzmu „pojedeni“ redovi, iznikli usev je u dobrom stanju. Prema Mijuškovićevoj proceni, ostalo je možda desetak odsto površine da se poseje, i to na parcelama gde se čeka prvi otkos stare lucerke. Za setvu se tu bira hibrid malo kraće vegetacije. Poslednjih godina rod kukuruza bio je dosta niži zbog suše, a ove, aktuelni problem osim ptica štetočina je i kukuruzna pipa, koja se pojavila na parcelema pored reka, gde ima vlage.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Sunce, more i savršen odmor: Vodič kroz hit destinacije u Grčkoj i Turskoj