ARHIV VOJVODINE PRIPREMA SE ZA OBELEŽAVANJE VELIKOG JUBILEJA Slava Kiriloviću, prvom upravitelju

Ljiljana Preradović

27. 07. 2025. u 20:00

KADA, narednog maja, Arhiv Vojvodine bude obeležavao veliki jubilej - vek postojanja - dvorište ove značajne ustanove, pored zelenila i cveća, krasiće i bista Dimitrija Kirilovića. Rođen u Kumanu, 1894, a preminuo u Novom Sadu, 1956, bio je prvi arhivar i upravitelj ovdašnje Državne arhive.

АРХИВ ВОЈВОДИНЕ ПРИПРЕМА СЕ ЗА ОБЕЛЕЖАВАЊЕ ВЕЛИКОГ ЈУБИЛЕЈА   Слава Кириловићу, првом управитељу

FOTO: V.MUČIBABIĆ

Inače, među uramljenim fotografijama svih dosadašnjih čelnika Arhiva Vojvodine, u holu zgrade, s leve strane, Krilovićeva - sasvim razumljivo - prva.

Smatrajući da ovaj portret nije dovoljan da bi se sačuvalo sećanje na njegove zasluge i značaj za razvoj arhivarstva, dr Nebojša Kuzmanović, aktuelni čelnik Arhiva Vojvodine, inicirao je izradu i postavljanje biste koja se već stvara u ateljeu vajara Đorđa Lazića Ćipše, u Sremskim Karlovcima.

EXTRA BET - KVOTA DO 500 NA JEDNOM MEČU

Ideja

VEĆ deceniju, vizija direktora Arhiva Vojvodine je da deo grada u kojem se nalazi zgrada ove ustanove bude prepoznatljiv po Arhivu i Muzeju Vojvodine.

- S obziorm na to da su ove dve važne ustanove tu, gotovo jedna uz drugu, lepo bi bilo da taj prostor postane Trg kulture - smatra Kuzmanović.

EXTRA BET - KVOTA DO 500 NA JEDNOM MEČU

- Bista je već urađena u glini i uskoro će u livnicu - otkriva nam Kuzmanović, dodajući da će bronzano obeležje do kraja godine biti završeno, a postavljena je do 19. maja sledeće godine, na stogodišnjicu postojanja Arhiva Vojvodine.

Inače, istorija Arhiva Vojvodine počinje još daleke 1926, o čemu svedoči dokument pronađen pre bezmalo dve decenije u Arhivu Srbije, u kom piše da je "otvorena budžetska linija za Arhiv Vojvodine". Krajem iste godine, Kirilović je postavljen na mesto upravnika Državne arhive za Vojvodinu, a prethodno je kraće vreme radio kao pomoćnik sekretara Matice srpske.

Plodonosni autor

DIMITRIJE Kirilović napisao je i objavio više od stotinu naučnih radova iz oblasti kulturne i političke istorije srpskog naroda. Najviše se bavio istorijom školstva u Vojvodini, odnosno njegovim razvojem i napredovanjem - od Velike seobe pod Čarnojevićem, do savremenih dana.

Priredio je i katalog antikvarnih štampanih knjiga za period od 1494. do 1880, koje poseduje Biblioteka Matice srpske.

Ovaj plodonosni autor sahranjen je na Almaškom groblju u Novom Sadu.

- Arhiv je objavio monografiju o Kiriloviću - kazuje Kuzmanović kako se čuva sećanje na ovog znamenitog čoveka. - U planu je da publikujemo njegova sabrana dela i da ustanovimo nagradu sa njegovim imenom, koja bi se dodeljivala najboljem arhivisti u Vojvodini.

Plan je, otkriva, i da se povodom značajnog jubileja objavi Leksikon arhivista sa područja Vojvodine, a da prostor između zgrada Arhiva i Muzeja Vojvodine postane park Prisajedinjenja.

- Sledeće godine navršavaju se i dva veka od rođenja Svetozara Miletića i isto toliko od osnivanja najstarije književne, kulturne i naučne institucije, Matice srpske - podseća Kuzmanović. - Želja nam je da to zajedno obeležimo i sa naslednicima Svetozara Miletića uveliko dogovaramo da osnujemo njegov legat, svojevrsni legat prisajedinjenja.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

„UŽIVAJ, RECIKLIRAJ I ODGOVORNO KONZUMIRAJ“ poruka Apatinske pivare sa 31. Drinske regate