PEDAGOZI IZ REGIONA U VRŠCU PONOVO ZAKLJUČILI DA I TALENTOVANOJ DECI TREBA POMAGATI Podržimo darovite
DAROVITA deca su i dalje zanemarena u obrazovnom sistemu, ne samo u Srbiji, već u čitavom regionu - zaključak je 30. međunarodnog naučnom skupu o darovitima koji je u Vršcu organizovala ovdašnja visoka strukovna vaspitačka i medicinska škola "Mihailo Pavlov".
Kao u najrazvijenijim zemljama sveta, Foto M. Živojinović
- Jedan od najčešćih uzroka neuspeha darovitih je to što nisu prepoznati, ali i što mnogo roditelja odbija da dalje usmerava svoju talentovanu decu. Ranija istraživanja pokazala su da je čak polovina đaka koji su dobijali ukore razrednih starešina ili direktora škole, zapravo, bila potencijalno darovita, ali je okolina to ignorisala. Zato dolazi do njihovog "podbacivanja", koje može da odvede i u destrukciju, i u autodestrukciju - objašnjava dr Danica Veselinov, direktorka škole "Mihailo Pavlov".
Istražujući faktore neuspeha kod darovitih i načine za njihovo prevazilaženje, dr Ljupče Keverski sa Pedagoškog fakulteta u Bitolju, u Severnoj Makedoniji, došao je do zaključka da se više obraćala pažnja na kognitivne dimenzije darovitosti, a danas smo svedoci da je personalni sklop, odnosno motivacija i samoregulacija, veoma značajan za postizanje vrhunskih rezultata.
Kao što deca sa posebnim potrebama imaju svoje pomagače u nastavi - pedagoške asistente - tako bi, istaknuto je u Vršcu, i darovita deca trebalo da imaju mentore.
- Hrvatski školski sistem je po pitanju dece koja imaju određene teškoće u razvoju postao senzibilniji, ali i dalje zaostajemo kada je reč o posebnim potrebama darovitih - ukazuje dr Ante Kolak, sa odseka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Inače, suorganizatori skupa koji u Vršcu ima tradiciju dugu tri decenije - uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za visoko obrazovanje - bili su rumunski Univerzitet "Aurel Vlajku" iz Arada, Pedagoški fakultet Univerziteta u Mariboru, Međunarodni centar za inovacije u obrazovanju iz nemačkog Ulma, kao i Pedagoški fakultet Univerziteta "Sv. Kliment Ostroški" iz Bitolja.
Foto: Visoka škola "Mihailo Palov"
Foto: Visoka škola "Mihailo Palov"
Foto: Visoka škola "Mihailo Palov"
Preporučujemo
KIKINĐANIN NESTAO U NOVOM SADU: Poslednji put viđen na Božić u naselju Adice
11. 01. 2026. u 20:40
PREMINUO TVORAC JAVNIH ČESMI PO VOJVODINI: Odlazak dr Miroslava Kukučke iz Kikinde
11. 01. 2026. u 20:39
ZAKON O ANEKSIJI GRENLANDA PREDAT KONGRESU: "Dodeliti mu status savezne države SAD"
AMERIČKI republikanski kongresmen Rendi Fajn podneo je predlog zakona koji predviđa „aneksiju i dodelu statusa savezne države“ Grenlandu u okviru Sjedinjenih Američkih Država, navodi se u saopštenju koje je objavio zakonodavac.
12. 01. 2026. u 21:16
OVO JE GLAVNI UDARAC ZA NATO I KIJEV: U napadu „orešnikom“ uništena fabrika od velikog značaja (VIDEO)
NAPAD „orešnikom“ onesposobio je Lavovsku državnu fabriku za popravku aviona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
12. 01. 2026. u 15:27
BALKANCI O ŽIVOTU U EVROPI: Pustiće te da crkneš - ti njega ugostiš gozbom, on misli da si seljačina
MNOGI sanjaju o životu u Nemačkoj, Austriji ili Švajcarskoj, zamišljajući mir, red i bolji standard. Ipak, iskustva naših ljudi koji su se preselili otkrivaju da život u zapadnoj Evropi često nosi neočekivane izazove koji mogu šokirati one koji su navikli na balkansku spontanost i toplinu.
13. 01. 2026. u 10:22
Komentari (0)