NAROD BEZ MATICE VREDAN I LOJALAN: Nesvakidašnje foto-svedočenje o znamenitim Vranjancima cincarskog porekla
POSETIOCI Galerije Narodnog univerziteta u Vranju do 3. septembra mogu da pogledaju izložbu fotografija "Cincari, zaboravljeni narod na Balkanu - Vranjske porodice i znamenite ličnosti cincarskog porekla".
Foto D. Ristić
- Postavka je nesvakidašnje svedočanstvo o Cincarima koji nemaju svoju matičnu državu, već su sve svoje kapacitete i potencijale, kao lojalni građani, ulagali u zemlje u kojima su našli svoju novu domovinu - istakla je Lila Kona iz centra za jezik i kulturu Cincara Balkana "Moskopolje".
Autorka izložbe Radmila Marčić, istoričarka iz Vladičinog Hana, najavila je nastavak ovog neobičnog poduhvata, u kojem će se naći fotografije istaknutih pojedinaca i porodica cincarskog porekla iz čitave Srbije.
- Svi Vranjanci cincarskog porekla potiču iz Preobraženja, drevnog naselja koje su obnovili i preporodili upravo Moskopoljci - istakao je tokom otvaranja izložbe Miroslav Cera Mihailović, pesnik i potomak cincarske porodice iz ovog mesta pored Vranja.
A, popis iz 1879. nudi posebno zanimljiv podatak: u 45 naselja koja gravitiraju Vranju bilo je devetoro pismenih ljudi, dok ih je samo u Preobraženju bilo 122, pa ne čudi što neke od značajnih ličnosti potiču upravo odavde. Među njima su Rista T. Nikolić, osnivač Srpskog geografskog društva i omiljeni student Jovana Cvijića, Mihailo K. Marković, direktor Četvrte muške gimnazije u Beogradu i ministar prosvete u Kraljevini Jugoslaviji, te dr Đorđe Tasić, znameniti naučnik i profesor Pravnog fakulteta u Beogradu.
Neke od čuvenih ličnosti cincarskog porekla, ali iz drugih mesta su komediograf Branislav Nušić, političar i lekar Lazar Paču, glumac Taško Načić, advokat Toma Fila, pevači Toše Proeski i Kaliopi, kao i jedan od najznamenitijih Vranjanaca Jovan Janković Lunga - trgovac, zadužbinar i dobrotvor.
RASEJANjE KA SEVERU
CINCARI su drevni balkanski narod, sa postojbinom na tromeđi današnje Grčke, Albanije i Severne Makedonije, koji je krajem 18. veka krenuo u rasejanje ka severu. Deo njih se, tako, nastanio i u Preobraženju, odakle su se selili u Vranje, Vladičin Han i mnoga druga mesta. Život u novim sredinama su započinjali baveći se zanatima i trgovinom, školovali su svoju decu i donosili napredak.
Procenjuje se da oko 4.000 današnjih Beograđana ima cincarsko poreklo, dok ih je u Preobraženju ostalo samo u dve kuće, a samo selo ima tek nešto više od 30 meštana.
Preporučujemo
SAKUTIZAM IZMEĐU DVA SVETSKA RATA: Nova izložba u Galeriji Narodnog muzeja u Vranju
31. 05. 2021. u 14:07
OTVARANjE IZLOŽBE FOTOGRAFIJA "TU MAČ": Mladi Vranjanci će prestaviti svoje radove
31. 05. 2021. u 13:40
ZAKON O ANEKSIJI GRENLANDA PREDAT KONGRESU: "Dodeliti mu status savezne države SAD"
AMERIČKI republikanski kongresmen Rendi Fajn podneo je predlog zakona koji predviđa „aneksiju i dodelu statusa savezne države“ Grenlandu u okviru Sjedinjenih Američkih Država, navodi se u saopštenju koje je objavio zakonodavac.
12. 01. 2026. u 21:16
OVO JE GLAVNI UDARAC ZA NATO I KIJEV: U napadu „orešnikom“ uništena fabrika od velikog značaja (VIDEO)
NAPAD „orešnikom“ onesposobio je Lavovsku državnu fabriku za popravku aviona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
12. 01. 2026. u 15:27
BALKANCI O ŽIVOTU U EVROPI: Pustiće te da crkneš - ti njega ugostiš gozbom, on misli da si seljačina
MNOGI sanjaju o životu u Nemačkoj, Austriji ili Švajcarskoj, zamišljajući mir, red i bolji standard. Ipak, iskustva naših ljudi koji su se preselili otkrivaju da život u zapadnoj Evropi često nosi neočekivane izazove koji mogu šokirati one koji su navikli na balkansku spontanost i toplinu.
13. 01. 2026. u 10:22
Komentari (0)