NAŠ PODSETNIK I OBIČAJNIK: Etnolog Vesna Marjanović objavila "Srpski narodni kalendar za 2026/7534" godinu

Dragana Matović

03. 01. 2026. u 14:51

PROFESOR dr Vesna Marjanović, etnolog i antropolog koja je nedavnoobjavila "Srpski narodni kalendar za 2026/7534. godinu" u izdanju "Informatike", nastavila je divan posao koji su više decenija radilinaši poznati etnolozi Mile Nedeljković (1941-2009) i Dragomir Antonić (1948-2020).

НАШ ПОДСЕТНИК И ОБИЧАЈНИК: Етнолог Весна Марјановић објавила Српски народни календар за 2026/7534 годину

Foto V Mitrić

- Ono što krasi Mileta Nedeljkovića i Dragomira Antonića jeste ne samo predani rad na promociji narodne kulture već istinsko rodoljublje, ljubav prema srpskom narodu, poreklu i nastojanju da se koreni ne zaborave - kaže Marjanovićeva za "Novosti". - Analizom njihovih knjiga kalendara može se uočiti da je hrišćanska dogma bila primarnija kod Antonića jer je upravo stavom dobrog hrišćanina i pravoslavca želeo da utiče na narodno prihvatanje čiste vere i delimičnu marginalizaciju obreda. Mile Nedeljković je svim srcem i znanjem prenosio narodna znanja i verovanja. U ovoj priči kalendarskih godišnjih običajnih praksi samo sam deo onog beočuga koji ide ka eksplikaciji nastavka onog što se zove doživljena tradicionalna narodna kultura povezana sa osećajima pripadnosti srpskom entitetu.

FOTO: Privatna arhiva

Tekst potpisa

"Srpski narodni kalendar" je po mnogo čemu jedinstvena knjiga koja objedinjuje predanje, mitološku i religioznu svest, etničke i etnološke posebnosti narodnog pamćenja.

- Mnoga narodna ponašanja su u protoku vremena transformisana, svedena ili su iščezla kada govorimo o tradicionalnom modelu narodne kulture i običajima, ali usled svih političko-ekonomskih i društvenih potresa čiji smo savremenici, određene obredne prakse karakteristične za neka davnija prošla vremena su se vratile na velika vrata. Uglavnom se danas ljudi plaše da će se "uništiti tradicija, da će se izgubiti identitet", ali se ne polazi od toga da su i običaji i tradicija promenljivi i usklađeni s vremenom u kojem se živi.

Mediji danas od crkvenih praznika i narodnih običaja često prave mamce za prikupljanje klikova. Naslovi u kojima su reči "zabranjeno", "opasno", "ne sme" podstiču strah, ali i čitanost.

- Mitologeme danas raširene i u virtuelnom prostoru upućuju na obrasce izdvojene moralnosti, na "ispravna" ponašanja kako bi se sprečila nevolja ili postigao željeni cilj: izlečenje, spasenje, potvrda pripadnosti - kaže Marjanovićeva. - Pomoć se traži onlajn u vidu nekog recepta kako prebroditi nevolje, a mediji to veoma sebično, iako primamljivo, koriste.

FOTO: Privatna arhiva

Tekst potpisa

Kalendar je neka vrsta podsetnika kako je nekada bio uređen duhovni život u toku godine prevashodno seoskog stanovništva.

- Nisu samo društveno-političke prilike i tehnološki napredak uticali na menjanje mišljenja i ponašanja naroda, već je to u dužem vremenskom periodu činila i Crkva - kaže Marjanovićeva. - Pored strogih pravila, pravoslavlje u srpskom narodu u većoj meri je ipak umreženo s narodnom običajnom praksom koja tom pravoslavlju daje poseban kontekst i koja s vremena na vreme i dalje ispunjava živote ljudi.

Verovanje u moć predaka

 

SRBIMA je važno da "ispoštuju red" - kaže prof. dr Vesna Marjanović. - Iznad svega stoji verovanje u moć predaka i strah u predačku kaznu. Primera ima bezbroj, ali je jedan od najopštijih sadržan u brizi za bližnje, specifičnom odnosu prema smrti, prema pokojnicima i precima, kao i brizi za očuvanje i obezbeđivanje egzistencijalnih potreba. Stoga to poštovanje reda, na neki način, možemo tumačiti i nesvesnim predačkim zavetom.

Kazivači su u svojim interpretacijama gotovo uvek isticali kako oni "lično ne veruju u bapske priče, ali komšiji se zapalila slama zbog toga što nije poštovao zabranu rada o prazniku" ili "ozdravio je u vreme mladog meseca pored izvora, ležeći na zemlji", ili " usnila je momka za koga će se udati".

- Do danas su sačuvana predanja i verovanja "šta se valja ili pak šta ne valja" raditi u toku godine, odnosno kako se u vidu prenosne, imitativne magije, magijskih profilaktičnih radnji i uz pomoć rituala i simbola uticalo na prirodu i njene povoljne i nepovoljne strane, a sve u cilju obezbeđenja egzistencije i zaštite - govori Marjanovićeva. - Provlači se jedna osnovna zajednička nit svima, a to je ljudski strah. Nije važno kada, gde, koga i kako nečastive sile love svoje žrtve, već je bitno imati na umu zbog čega se to dešava. A to je verovanje da ličnim ponašanjem priziva zlo. Kontekst u kojem se kreću gotovo sva predanja sadrži motiv napada na ono što je čoveku najdragocenije. U tom smislu i ponašanje pojedinaca i zajednica, naročito u ne tako davnoj prošlosti, bilo je usaglašeno s vremenskim prilikama i s "čudima" prirode manifestovanim na određene dane u godini posvećene svetiteljima koji su vremenom zauzeli mesto nekadašnjih prethrišćanskih božanstava i drugih bića.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

SRPSKI FUDBAL TUGUJE: Umro Milorad Kosanović - i to na svoj rođendan