VLADIVOSTOK KAO KAPIJA KA AZIJI: Treći grad po značaju u Rusiji dom je moćne Tihookeanske flote, amurskog tigra i najsavremenije tehnologije

Nataša Jovanović

24. 03. 2024. u 15:00

ISTOČNA prestonica Rusije i dom Tihookeanske flote - Vladivostok - rečima njegovih suseda, treći je grad po značaju u Rusiji. Azijati kratko komentarišu: Moskva, Peterburg, Vladivostok, a tek potom ostali gradovi Rusije.

ВЛАДИВОСТОК КАО КАПИЈА КА АЗИЈИ: Трећи град по значају у Русији дом је моћне Тихоокеанске флоте, амурског тигра и најсавременије технологије

Foto N. Jovanović

Ako, pak, pitate njegove žitelje, on je i više od toga - srce Dalekog istoka koje u okolnostima zategnutih odnosa Rusije sa Zapadom ima snagu da iznese azijski vektor spoljne politike zemlje.

Snaga Vladivostoka, najmlađeg grada Rusije, zamišljenog kao baza flotile ruske imperije, danas je u novim geopolitičkim konstelacijama nemerljiva. Sa blizinom Severne Koreje i Kine i nerešenim sporom oko Kurilskih ostrva sa Japanom, ova najistočnija tačka Ruske Federacije ulazi u orbitu onih koje, po neumoljivoj logici geografije i geopolitike, moraju biti na putu važnih događaja. Iz ove luke je moćna flota i u vreme Velikog rata diktirala ishod sukoba zaraćenih strana, a belezi koji upućuju na vreme stradanja i pobede nalaze se na svakom koraku grada.

Foto N. Jovanović

Tema posebnog geopolitičkog i vojnog značaja ne intrigira samo gradsku administraciju i saradnike naučnih instituta. Zanimljivo da svetska kretanja i političke perspektive jesu predmet opšteg interesovanja građana ovih dalekih predela pa bilo da je njihov život vezan za more, tajgu ili urbani centar.To objašnjava i stopu izlaznosti na predsedničkim izborima održanih u Ruskoj Federaciji, a koja je iznosila preko 75 odsto. Zbog specifičnosti ambijenta, oko 8.000 pomoraca glasalo je na brodovima gde je za te potrebe otvoreno 205 biračkih mesta. U odnosu prema izborima kod stanovnika Vladivostoka ima nešto više od osećaja ispunjavanja građanske dužnosti.

- Plašim se da ovi izbori neće odrediti samo budućnost našeg regiona, već celog sveta. I Bog je hteo da mi, obični ljudi na dalekom parčetu zemlje, utičemo na to kako će izgledati svet. Zato ovo za nas nisu obični izbori - kaže jedan vremešni gospodin koji je poranio da prvog dana glasanja "odredi sudbinu ostatka planete".

Foto N. Jovanović

Na jednom od izbornih mesta zatičemo Mariju Fjodorovnu. Lokalni posmatrač na izborima, odmerena i poslovično hladna, ova rođena Vladivostočanka čiji izraz lica upućuje da je radni vek provela kao neumoljiva i stroga bibliotekarka sovjetskog perioda, upoznaje nas sa protokolom glasanja, daje na uvid zakonski okvir i brojke o izlaznosti toga dana. Sve do trenutka dok ne kažemo da smo iz Srbije:

"Srbi? Braća! Valjda vi jedini razumete Rusiju".

Na opasku kolege Nemca da je ipak to nepravedna selekcija, ona odgovara zagrljajem: "Razumete, ovo su Srbi!"

Foto N. Jovanović

Marija je nekada radila u vojsci. Ona nije jedina čija su deca na frontu. Vladivostok je inače i rodno mesto čuvene 155. brigade Tihookeanske flote koja je postala simbol ruske pobede na Donbasu. Region diše i živi za front. Gradonačelnik regiona je i sam više od 12 puta boravio na prvoj liniji borbenih dejstava. Odavde ka zoni konflikta svakodnevno odlazi pomoć u novcu, opremi i darovima.

- Guverner Primorske regije Oleg Kožemjakov je pokazao kako se lako može prebroditi razdaljina između dva mora i sedam vremenskih zona samo kada znaš da tamo kuca srce otadžbine - kažu naši sagovornici.

Po nekim procenama preko 20.000 mladića iz ovog regiona aktivno učestvuje u SVO. Vojne uniforme sa znakom tigra na ševronu rukava nisu retkost na ulicama Vladivostoka. Reč je o pripadnicima dobrovoljačke jedinice "Tigar" koji se spremaju za povratak na front.

I zaista, amurski tigar zauzima zavidno mesto u istorijatu grada. Utisnut na šefronima, zastavi i grbu grada, ovom simbolu neustrašivosti i mudrosti posvećeno je više od 10 spomenika i murala. U slavu amurskog tigra uspostavljen je i centar kao i dan kada se on proslavlja. Ideja da tigar postane zaštitni znak grada nije potekla od stanovnika već od cara Aleksandra Trećeg koji je ovu odluku ozakonio najvišim ukazom 1883. godine.

Naš vodič kroz istorijat ovog grada, Maksim Sobolevski, kaže da je tigar simbol plemenitosti i snage, te da ga lokalni narodi tretiraju sa velikim poštovanjem. Trenutno na Primorskoj teritoriji živi svega nešto više od 500 tigrova (ukupan broj je oko 750). Zapisa o vremenu kada su tigrovi bili daleko brojniji gotovo da nema, ali je zato Čehovljeva fascinacija kitom koga je ugledao sedeći na obali lučkog grada ostala večna anegdota.

Foto N. Jovanović

U to ime, stanovnici Vladivostoka su postavili spomen-ploču slavnom piscu, sa ushićenjem objašnjavajući pridošlim strancima da su Čehov i njihov grad rođeni iste godine. Naime susret se desio u njihovim odmaklim godinama. Pisac je napunio 30, a isto toliko i grad na istočnom rubu Ruske imperije koji je u tom trenutku brojao 145 kamenih kuća i 120 fenjera postavljenih za osvetljavanje hladnih oktobarskih noći. Izgradnjom Transibirske železnice Vladivostok je počeo naglo da raste. Godine 1897. grad je imao blizu 30.000 stanovnika, a 10 godina kasnije broj se utrostručio.

Foto N. Jovanović

Danas, zahvaljujući činjenici da predstavlja glavnu geografsku kopču između Rusije i Azijsko-pacifičkog regiona, Vladivostok je izrastao u najveći centar međunarodne saradnje na Dalekom istoku. U tom epohalnom usponu, ne bi trebalo, podsećaju naši domaćini, zanemariti ni Hruščova čije je zapažanje da bi ovaj grad mogao postati San Francisko istoka napravilo dramatačan zaokret. Davanje Vladivostoku statusa otvorenog grada je nesumnjivo bio grandiozan događaj, konstatuje Viktor Ivanovič, predavač na državnom univerzitetu Vladivostoka:

- Grad kao strateška vojna baza flote bio je decenijama zatvoren. Ovde nisu postojali konzulati drugih država, a strani državljani kao i građani ostatka SSSR mogli su ući samo uz posebnu dozvolu. Otvaranjem grada počinje njegov preobražaj u privredno i ekonomsko sedište ovog dela Rusije.

Foto N. Jovanović

Znatno kasnije, Vladivostok postaje mesto održavanja godišnjeg Istočnog ekonomskog foruma, a 2018. stiče status prestonice Dalekoistočnog regiona. Velika finansijska ulaganja i otvaranje granica prema Kini i Severnoj Koreji preko noći pretvoriće ovaj region u regionalnu ekonomsku, vojnu i trgovačku silu. Infrastruktura se naglo izgrađuje a sa njom i nove perspektive ruske kapije ka Aziji.

U gradu u kojem nikog ne zatiče prizor pešaka koji hita preko zaleđenog okeana put Severne Koreje, gde se dive tigrovima a izgrađuju najmoderniji mostove, gde glasačka komisija helikopterima obilazi osoblje svetionika, a gradonačelnik dočekuje svetske lidere, gde su ježevi neizostavna poslastica, a kitovi utisci klasika, sve deluje kao fino istkana priča od mita, folklora i savremenog trenutka. I sve daje za pravo caru Nikolaju Trećem koji je na svom proputovanju kroz Istok rekao: Ovaj grad biće luka budućnosti.

Foto N. Jovanović

KINEZI, KOREJCI, JAPANCI...

LUČKI grad sa izlazom na Tihi okean i u svakodnevnom životu demonstrira upućenost na Aziju. Ovde se mogu sresti sezonski radnici iz Severne Koreje, kupiti proizvodi iz Južne, podeliti loža u pozorištu sa turistima iz Kine. Od samog osnivanja, objašnjava naš vodič, Vladivostok je bio multikulturalni grad, dom predstavnika najrazličitijih nacionalnosti. Pored Rusa, ovde su živeli Kinezi, Korejci, Japanci, Poljaci, Amerikanci, Nemci, Italijani, Česi i mnogi drugi.

Pored pravoslavnih, postoje luteranska i katolička crkva, bogomolje različitih konfesija. Do kraja 1930. u gradu su postojala Kineska četvrt (Milionka) i Korejsko naselje".

BONUS VIDEO - ZAJEDNIČKA VEŽBA: Kina, Rusija i Iran sa zajedničkom budućnošću

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!