PODIGLI SU ZGRADU PRE 160 GODINA: U njoj su lečili ranjenike, učili đake, danas je poseti više od 22.000 ljudi godišnje (FOTO)
ZIDANA je pre tačno 160 godina i nijednom na njoj nisu bila zatvorena vrata: zgrada Narodnog muzeja u Kruševcu preživela je brojne ratove i vreme.
Foto: Narodni muzej Kruševac, S.Babović
Prema istorijskim podacima, sadašnja muzejska zgrada je krenula da se gradi davne 1863.g odine, kao sedište buduće Niže gimnazije. Dograđivana je dva puta: 1908. i 1938. godine, kada je tu bila smeštena osnovna škola.
Najburnija istorija u muzejskoj zgradi odigrala se u vreme balkanskih i Prvog svetskog rata, kada su u ovom objektu lečili ranjenike i obolele od pegavog tifusa. Između dva svetska rata bilo je ideja da postane muzej, ali je posle sudbine vojne bolnice, već u narednom, Drugom svetskom ratu, postala sedište nemačke vojske.
Stalna postavka kruševačkog muzeja je rađena iz dve faze. Prvi deo izložbe otvoren je 2017. godine i za manje od dve godine zabeležio je čak 42.000 poseta. Skok posete od 20 do 30 posto beležio se svake godine, što se dogodilo i u periodu epidemije virusa korona.
- Zgrada Narodnog muzeja je adaptirana za muzej 1969. godine, jer je u prvih 15 godina postojanja muzejska ustanova bila u sadašnjoj Kući Simića - navodi istraživač mr Slobodan Simonović. - Bilo je pokušaja da se u Kruševcu ustanovi muzej i između dva svetska rata, kao i u toku Drugog svetskog rata. Na kraju, muzej je osnovan 7. jula 1951.
Na važne godine u istoriji ove zgrade podsećaju dva datuma uklesana na fasadi: 1863. i 1908. Danas je zgrada Narodnog muzeja jedna od najposećenijih: izložbe i druge događaje godišnje vidi više od 22.000 posetilaca.
PORED LAZARICE
ZGRADA Narodnog muzeja nalazi se unutar zidina Lazarevog (Kruševačkog grada), gde je i bila prestonica srednjovekovne kneževine. Smeštena je pored dvorske crkve Hrebeljanovića, Lazarice.
U 820 kvadrata izložbenog prostora u muzeju su izloženi tragovi Moravske Srbije (Kruševac, Stalać, Koznik), geološka zbirka sa atrakcijama poput vilice mastadonta starog oko 12 miliona godina, rimske figure iz 4. veka, numizmatički rariteti, mozaici, replike i maketa Kruševca iz 1374. godine, odnosno 1376. godine, zidni reljefi, konzervirana maketa Vidovdanskog hrama iz 1912. godine, delo vajara Ivana Meštrovića.
Tu su i dragoceni legati kompozitora Stanislava Biničkog (1872-1942) i njegovog oca Stevana, uniforme iz Prvog svetskog rata, zastava 12. Pešadijskog puka cara Lazara i zastava Pevačkog društva “Car Lazar”, brojna etnološka svedočanstva.
Nedavno je u muzeju predstavljen i hologram kneza Lazara Hrebeljanovića.
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)