NEZABORAV ZA SRPSKE VITEZOVE: Kod Štipa obeležavanje 110 godina od bitke na Bregalnici

M. Stančić - Od stalnog dopisnika - SKOPLjE

29. 06. 2023. u 11:00

POLAGANjEM venaca i odavanjem počasti palim srpskim ratnicima, danas, u 12 časova, na brdu Kalenica kod Štipa, održaće se centralna državna ceremonija obeležavanja 110. godišnjice Bregalničke bitke kojom je, 1913. godine, okončan Drugi balkanski rat.

НЕЗАБОРАВ ЗА СРПСКЕ ВИТЕЗОВЕ: Код Штипа обележавање 110 година од битке на Брегалници

Foto: Vikipedia

U ime Vlade Srbije vence će položiti Nikola Selaković, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, sa ambasadorom Srbije u Severnoj Makedoniji Nevenom Jovanović i izaslanikom odbrane Republike Srbije potpukovnikom Vujicom Vukobratovim.

Programom obeležavanja predviđeno je da se najpre, u 11.45 služi pomen poginulim vojnicima u Drugom balkanskom ratu, a venci će takođe biti položeni i u Spomen-kosturnici u mestu Donje Karaslare kod Velesa, kao i u spomen-školi u selu Cera, kod Makedonske Kamenice.

Bregalnička bitka je odlučila ishod Drugog balkanskog rata i istovremeno potvrdila viteštvo i moć srpske vojske i činjenicu da je Srbija tada bila najveća vojna sila na Balkanu. Vođena je od 30. juna do 9. jula 1913. Bugarska je 30. juna, bez objave rata, ne sačekavši rešenje spora sa Srbijom oko podele teritorija od arbitražnog suda Rusije, iznenada napala položaje srpske vojske na reci Bregalnici. U narednim danima bitka se odvijala od Carevog vrha na Osogovskoj planini, niz oba njegova grebena, koji se spuštaju na jug i jugozapad, obema stranama Zletovske reke do njenog ušća u Vardar. Srpske snage sačinjene od Prve i Treće armije sa oko 190.000 vojnika i 250 artiljerijskih oruđa, vodile su jedan od najkrvavijih srpskih bojeva u istoriji, a protiv bugarskih snaga koje su brojile 185.000 vojnika i imale 130 topova. Prvom armijom komandovao je tada general Živojin Mišić, a njen načelnik štaba bio je potonji vojvoda Petar Bojović, dok je komandant Treće armije bio general Božidar Janković, a načelnik štaba srpske Vrhovne komande Radomir Putnik. Naša vojska imala je i pomoć vojnika iz Crne Gore: kralj Nikola uputio je proklamaciju Dečanskom odredu, formiranom da pruži pomoć Srbiji u borbi protiv Bugara. Komandant crnogorske vojske, koja je brojala oko 12.000 vojnika i podnela velike žrtve na Bregalnici, bio je serdar Janko Vukotić.

Najžešći boj Bregalničke bitke vodila je Timočka divizija drugog poziva, koja je uspešno na vrhu "Orlov bair" branila juriše tri i po puta jačeg neprijatelja. Četiri dana, gotovo bez hrane i sna, trajala je bitka, a drugopozivci nisu hteli da prepuste "Orlov bair".

U odlučujućim trenucima bitke kada je trebalo zauzeti kotu 650, prema neprijateljskim položajima nezadrživo je krenuo Drugi pešadijski puk "Knjaz Mihailo" Moravske divizije prvog poziva, sastavljen pretežno od regruta mobilisanih u Toplici 1912. godine. Pod vrlo teškim uslovima u punoj ratnoj opremi, zimskim šinjelima na visokoj letnjoj temperaturi, Puk je zauzeo kotu. Odbio je napade elitne bugarske Šeste rimske divizije, prešao u kontranapad i primorao Bugare na povlačenje.

Begajte, ide "železni puk"

BUGARSKI vojnici bili su zaprepašćeni snagom, voljom, hrabrošću i odlučnošću srpskih vojnika iz Drugog pešadijskog puka "Knjaz Mihailo". Počeli su da beže sa svojih položaja tokom borbe za kotu 650 uz povike: "Begajte! Begajte! Ide vtori železni! Ide ludi puk!". Tako od Bregalničke bitke legendarni puk nosi naziv koji mu je dao neprijatelj - "Gvozdeni puk". U bici na Bregalnici ostao je bez polovine svojih vojnika, bez dotadašnjeg komandanta i osnivača, potpukovnika Vladimira Ristića, a poginuli su i svi komandiri četa.

Zvanično, Prva i Treća srpska armija imale su 20.000 poginulih, umrlih i ranjenih, a Bugari oko 30.000. Posle devet dana ogorčenih i krvavih borbi srpske trupe počinju da gone Bugare koji se povlače u paničnom begu. Bugarska vlada je 30. jula zatražila primirje. Srbi su na Bregalnici 1913. zadobili materijalnu i moralnu pobedu.

Bukureškim mirovnim ugovorom, potpisanim 10. avgusta 1913. Srbija je dobila Vardarsku Makedoniju, Kosovo i istočni deo Raške oblasti, čime je teritorijalno gotovo udvostručena. Srpska parola bila je tada: "Za Kosovo - Kumanovo! Za Slivnicu - Bregalnicu!".

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

ŠOK: Fudbaler Srbije se oprostio od reprezentacije