KO (NE)ĆE DA BRANI DRŽAVU? Frapantni rezultati istraživanja pokazali šta Nemci misle o svojoj vojsci

VEĆINA građana Nemačke protivi se većim porezima i smanjenju javne potrošnje radi finansiranja jačanja vojske, pokazuje istraživanje.

КО (НЕ)ЋЕ ДА БРАНИ ДРЖАВУ? Фрапантни резултати истраживања показали шта Немци мисле о својој војсци

FOCKE STRANGMANN / AFP / Profimedia

Ono što je frapantno, to je da ogromna većina ne veruje da su njihove oružane snage sposobne da zaštite zemlju.

Prema rezultatima Međunarodnog vodećeg istraživanja (International Flagship Survey), objavljenim u petak, 70% ispitanika u Nemačkoj izjavilo je da nema poverenja u to da su njihove oružane snage dovoljno snažne da odbiju eventualni napad. Kompanija YouGov je anketirala 2.079 punoletnih građana Nemačke u periodu od 17. juna do 1. jula, preneo je RT.

Iako 40% ispitanika smatra da Nemačka izdvaja premalo za odbranu, čak 77% se protivi povećanju poreza radi finansiranja vojske. Takođe, 62% odbacuje smanjenje izdvajanja za javne usluge, dok se 59% protivi većem zaduživanju države.

POLjACI, BRITANCI, AUSTRALIJANCI I KANAĐANI TAKOĐE SUMNjAJU U SPOSOBNOST SVOJIH VOJSKI

Od sedam zemalja obuhvaćenih istraživanjem, Nemačka je zabeležila najniži nivo poverenja u svoju vojsku. Oko 57% ispitanika u Poljskoj, 53% u Velikoj Britaniji i Australiji, kao i 48% u Kanadi, takođe sumnja u sposobnost svojih oružanih snaga da zaštite zemlju.

Nasuprot tome, 52% Francuza i čak 77% Amerikanaca izrazilo je poverenje u svoje vojske.

Mike Schmidt / imago stock&people / Profimedia

DA LI NEMAČKA RADI NA TAJNOM PROGRAMU RAZVOJA NUKLEARNOG ORUŽJA?

Rezultati ankete dolaze u trenutku kada je američki predsednik Donald Tramp obnovio pretnje povlačenjem Sjedinjenih Država iz NATO-a, nakon što su države članice odbile da se pridruže američko-izraelskoj vojnoj operaciji protiv Irana. Tramp je više puta optuživao evropske članice NATO-a da izdvajaju premalo za odbranu i savez opisao kao „tigra od papira“.

Nemačka je usvojila plan kojim predviđa povećanje izdvajanja za odbranu, proširenje aktivnog sastava vojske sa oko 183.000 na 260.000 pripadnika, kao i povećanje rezervnog sastava na 200.000 ljudi, pozivajući se na sukob između Rusije i Ukrajine.

Tanjug/AP/Klaus-Dietmar Gabbert

Vlada je u januaru ponovo uvela sistem vojne registracije i praćenja vojnih obveznika, što je izazvalo rasprave i proteste. Nemački mediji su takođe izvestili o naglom porastu broja mladih ljudi koji traže izuzeće od vojne službe zbog prigovora savesti.

Nemačka privreda i dalje oseća posledice krize troškova života i visokih cena energije, dodatno pogoršanih odustajanjem od ruskih energenata i nastavkom rata na Bliskom istoku.

Moskva je osudila ono što naziva „militarizacijom“ Nemačke i drugih evropskih država. Predsednik Vladimir Putinizjavio je da Rusija neće napasti nijednu članicu NATO-a osim ukoliko prethodno sama ne bude napadnuta.

sputnikportal.rs

BONUS VIDEO - SNIMAK SA LICA MESTA: Uviđaj kod BIP-a, mladić ubio starca sekirom

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

KRAJ DRAME! ITALIJA IMA NOVOG SELEKTORA: Mančini ponovo na čelu Azura