BRISEL STEGAO OBRUČ PROTIV MIGRANATA: Šta predviđaju nova pravila za kontrolu prilikom traženja azila u EU

Migranti su trn u oku vladama širom EU. Borba protiv njih donosi i političke poene u društvima koja su sve manje tolerantna na ovaj fenomen. Smanjenju pridošlica značajno će doprineti novi migracioni paket, formalno usvojen još 2024. godine, koji je u petak stupio na snagu.

БРИСЕЛ СТЕГАО ОБРУЧ ПРОТИВ МИГРАНАТА: Шта предвиђају нова правила за контролу приликом тражења азила у ЕУ

Foto: Goran Čvorović

Nova pravila iz Pakta EU o migracijama i azilu predstavljaju najveću reformu evropskog sistema u ovoj oblasti u poslednjih desetak godina.

Najvažnije promene su obavezna provera svih migranata koji neregularno stignu na spoljne granice EU i registracija njihovih biometrijskih podataka, kao što su otisci prstiju i fotografije lica, u unapređenom sistemu Eurodak koji predstavlja centralnu bazu podataka EU za migranate i tražioce azila.

Tu su i ubrzana granična procedura za osobe za koje se proceni da imaju male šanse da dobiju azil, kao i brže vraćanje odbijenih. Nov je i mehanizam "solidarnosti", prema kome države, koje primaju manje migranata, moraju da pomognu zemljama poput Grčke, Italije ili Španije, bilo preuzimanjem dela tražilaca azila, bilo finansijski.

Jedna od novina je i to da će početni postupak provere na granici moći da traje do sedam dana, tokom kojih se utvrđuju identitet, državljanstvo, bezbednosni rizici i namera podnošenja zahteva za azil. Pored toga, postignut je i politički dogovor o strožim pravilima za deportaciju ilegalnih migranata, uključujući mogućnost korišćenja centara za povratak van teritorije EU, što je izazvalo mnogobrojne polemike među organizacijama za ljudska prava.

Foto: Francesco Arena, ANSA via AP

Ovaj sveobuhvatni paket od deset zakonodavnih akata utvrđuje zajedničke procedure za proveru i registraciju neregularnih dolazaka na granice EU, uz brže procedure za azil i vraćanje, jasna pravila o odgovornosti za zahteve za azil i mehanizam solidarnosti za podršku državama EU koje se suočavaju sa migracionim pritiskom.

Pravila su sutpila na snagu posle isteka dvogodišnjeg prelaznog perioda, osmišljenog kako bi se državama članicama i agencijama omogućilo da razviju operativne, infrastrukturne i pravne okvire potrebne za njihovo sprovođenje.

U Briselu od ovih noviteta očekuju bezbednije spoljne granice, brze i efikasne procedure i delotvoran sistem solidarnosti i odgovornosti. Svi neregularni dolasci podležu obaveznoj registraciji, proveri identiteta, bezbednosnoj i zdravstvenoj proceni, čime se jača šengenski prostor sprečavanjem da osobe koje predstavljaju rizik po bezbednost ili javno zdravlje neopaženo uđu u Uniju.

NEŽELjENI I NEOPHODNI

Prema podacima agencije Fronteks, tokom 2024. registrovano je oko 239.000 neregularnih prelazaka granice EU. Tokom 2025. taj broj je pao na oko 178.000, što je najniži nivo od 2021. S druge strane, kada se gledaju ukupne migracije, EU svake godine primi mnogo više ljudi. Poslednjih godina neto priliv stanovništva iz inostranstva kretao se u rasponu od nekoliko miliona godišnje. Oko 3,5 miliona prvih boravišnih dozvola svake godine se izdaje državljanima zemalja van EU. Mnogi od njih neophodni su za održavanje privrede među nacijama koje karakteriše starenje i nedostatak radne snage u određenim deficitarnim zanimanjima.

Nove procedure provere zatvaraju prazninu u postojećem šengenskom graničnom režimu, zahtevajući da sve države članice primenjuju jedinstvena pravila za praćenje i registraciju neregularnih migranata i tražilaca azila koji ulaze u EU. Provera mora da bude završena u ograničenom roku - sedam dana za kontrole na spoljnim granicama, odnosno tri dana za osobe uhvaćene unutar teritorije. Do sada su mnogi migranti seleći se iz zemlje u zemlju uspevali godinama da prođu "ispod radara" i izgebnu proterirvanje.

Nakon provere, osobe koje traže azil biće upućene u odgovarajući postupak za obradu njihovog zahteva. Obavezne granične procedure sada se primenjuju na one za koje je malo verovatno da će dobiti međunarodnu zaštitu, na one koji predstavljaju bezbednosni rizik ili na one koji dovode vlasti u zabludu. To znači da će ostati u graničnom području dok se njihov zahtev obrađuje.

Foto: AP Photo/Santi Palacios

U EU tvrde da Pakt zamenjuje ranije fragmentisani sistem, usklađenim, čvrstim i pravednim pravilima širom EU, uz kraće rokove za postupke azila. Stroža pravila za zloupotrebe ili ponovljene zahteve, zajedno sa poboljšanim mogućnostima praćenja putem baze podataka, trebalo bi da smanje podsticaje za neovlašćena kretanja unutar EU.

U Evropskoj komisiji su istakli da, u cilju garantovanja prava ljudi, direktiva o uslovima prijema uspostavlja standarde na nivou cele Unije, jača zaštitne mehanizme, utvrđuje minimalne uslove života i poboljšava podršku integraciji tražilaca azila. Ključna poboljšanja koja sada stupaju na snagu uključuju besplatno pravno savetovanje u svim fazama postupka, uključujući žalbe, smernice i pomoć pri podnošenju zahteva, objašnjenje prava i obaveza, prilagođenu podršku za ranjive grupe, kao i standarde prijema na nivou EU i krizne planove kako bi se u svakom trenutku obezbedili odgovarajući kapaciteti.

Istovremeno, "mehanizam solidarnosti", osmišljen da osigura da države članice koje su izložene migracionom pritisku ne budu ostavljene same, zamenjuje raniji dobrovoljni sistem.

U Briselu takođe ističu da sistem azila i migracija EU sada uključuje i jasne obaveze podnosilaca zahteva da azil zatraže u državi prvog ulaska, jasnije kriterijume za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahteva za azil, brže i efikasnije procedure za rešavanje neovlašćenih sekundarnih kretanja, kao i jasno utvrđene odgovornosti tokom čitavog procesa azila, uključujući i vraćanje u državu EU koja je odgovorna za zahtev.

Foto: Patrick Bar/SOS Mediterranee via AP

Sada postoji i poseban pravni okvir za reagovanje u vanrednim situacijama, kojim se obezbeđuje da EU i njene članice mogu brzo i efikasno da odgovore na krize, bilo da su izazvane naglim porastom migracija, instrumentalizacijom migranata od strane trećih zemalja ili događajima više sile. Za razliku od prethodnog sistema, koji nije imao strukturisane odredbe za takve situacije, Uredba o krizama predviđa jasne procedure, operativnu podršku i finansiranje radi ublažavanja neočekivanih pritisaka na nacionalne sisteme azila.

Ključne promene koje sada stupaju na snagu uključuju protokole za brzo reagovanje kao što su mere za upravljanje krizama, uključujući ubrzane procedure azila i vraćanja kada je to potrebno, ciljanu operativnu pomoć poput pojačane podrške EU angažovanjem Fronteksa državama članicama koje su izložene nesrazmernom pritisku, kao i hitno finansiranje. Takođe, utvrđuju se i načini za delovanje protiv, kako se ističe, instrumentalizacije uz suprotstavljanje hibridnim pretnjama, kada se migranti koriste kao političko sredstvo pritiska.

- Nova pravila kojima se reformiše sistem upravljanja azilom i migracijama u EU dodatno su osnažena drugim merama, kao što su migraciona diplomatija sa partnerskim zemljama i tehnološki napredna zaštita granica, kako je predviđeno Evropskom strategijom za upravljanje azilom i migracijama, kao i novim pravilima kojima se povratak migranata čini bržim i efikasnijim – ističu u Briselu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

OVO I ONO NA DORĆOLU: Matija Bećković na sceni teatra humanosti Fondacije Mozzart