NEZADRŽIVI USPON VARŠAVE: Poljska ubrzano gradi najmoćniju kopnenu armiju u Evropi

VARŠAVA je odlučno odbacila decenijski koncept malih, ekspedicionih snaga i pokrenula najveći program naoružavanja u modernoj istoriji Starog kontinenta.

НЕЗАДРЖИВИ УСПОН ВАРШАВЕ: Пољска убрзано гради најмоћнију копнену армију у Европи

Foto: Wojtek Jargilo/PAP/Profimedia

Sa vojnim budžetom koji probija sve dosadašnje granice i standarde NATO-a, ubrzano preuzima ulogu ključnog bedema i novog centra moći na istoku Evrope.

Geopolitička karta Starog kontinenta ubrzano se menja pred našim očima, a centar vojne gravitacije definitivno se seli na Istok. Dugo smatrana "tampon-zonom" i granicom između Zapadne Evrope i Rusije, Poljska je na korak od toga da postane kontinentalna vojna supersila. Dok se tradicionalne evropske sile, poput Francuske i Nemačke, bore sa fiskalnim ograničenjima i sporim birokratskim procedurama, Varšava realizuje istorijski projekat masovnog naoružavanja koji vojni analitičari opisuju kao povratak konceptu masovnih armija za dugotrajan sukob visokog intenziteta.

Egzistencijalni strah od Moskve i uloga „staratelja” Kijeva

Motor koji pokreće ovu nezapamćenu vojnu ekspanziju jeste radikalna promena bezbednosne paradigme u ovoj centralnoevropskoj državi, direktno uzrokovana sukobom u Ukrajini. Poljska politička i vojna elita posmatra Rusku Federaciju kao glavnu, dugoročnu i egzistencijalnu pretnju po svoj suverenitet. U zvaničnim strateškim dokumentima Varšave, Rusija se više ne tretira kao potencijalni partner, već kao vojna sila koja nastoji da obnovi uticaj iz doba Sovjetskog Saveza, što bi Poljsku ponovo pozicioniralo na liniju fronta.

Sa druge strane, poljski stav prema Kijevu je duboko pragmatičan i strateški definisan: za Varšavu je nezavisna Ukrajina ključni geopolitički štit koji fizički udaljava ruske snage od poljskih granica. Iako su proteklih godina izbijale ozbiljne ekonomske tenzije oko izvoza žitarica i logističkih blokada na granici, Poljska je čvrsto zadržala ulogu glavnog globalnog logističkog čvorišta (preko aerodroma Žešov) za snabdevanje Kijeva i najglasnijeg zagovornika ulaska Ukrajine u NATO. Međutim, vojni stratezi u ovoj zemlji istovremeno shvataju da iscrpljujući rat slabi ukrajinske kapacitete. Zbog toga Varšava maksimalno ubrzava sopstveni razvoj, kako bi bila potpuno spremna za scenario u kojem bi morala direktno da preuzme ulogu glavnog vojnog odvraćanja na Istoku Evrope.

NATO šampion koji u procentima troši više i od Vašingtona

Osnovna pogonska snaga ove nezapamćene transformacije jeste novac. Poljski državni vrh projektovao je budžet u kome izdvajanja za odbranu dostižu istorijskih 4,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), sa jasnom ambicijom da se u bliskoj budućnosti zaokruže na punih 5 procenata. Ovo predstavlja ubedljivo najveći udeo vojne potrošnje u odnosu na ekonomsku snagu među svim članicama NATO pakta, čime Poljska po udelu izdvajanja premašuje čak i Sjedinjene Američke Države, čiji vojni budžet iznosi oko 3,2 odsto BDP-a.

Reč je o sumi od bezmalo 47 milijardi evra (odnosno 200 milijardi zlota) koja se direktno ubrizgava u vojni sektor. Ove fiskalne rekorde premijer Donald Tusk opravdao je rečima da se „državna granica ne brani malim deficitom, već modernom i brojnom vojskom”. Time je postignut apsolutni nacionalni i politički konsenzus u zemlji koja ubrzano menja svoju spoljnopolitičku poziciju i postaje vodeća sila unutar Evropske unije.

Cilj je pola miliona ljudi u vojnom sastavu

Strateški Plan razvoja oružanih snaga za period 2025–2039. godine predviđa dramatično omasovljenje aktivnog vojnog sastava. Poljska armija je već uvećana sa nekadašnjih 130.000 na preko 215.000 aktivnih pripadnika. Ova brojka je pozicionira na mesto treće najveće vojske unutar NATO saveza, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država i Turske. U ovom ekspresnom procesu evolucije, Poljska je po broju aktivnih vojnika već pretekla dojučerašnje kontinentalne lidere – Francusku (oko 204.000) i Nemačku (185.000).

Krajnji strateški cilj Varšave, koji je javnosti zvanično predstavljen početkom ove godine kroz vojni program, jeste uspostavljanje masovne formacije od čak 300.000 aktivnih vojnika i 200.000 rezervista visoke spremnosti. Surove pouke sa ratišta u susednoj Ukrajini jasno su pokazale da savremeni sukobi zahtevaju sposobnost apsorbovanja velikih gubitaka i konstantnu, dugotrajnu regeneraciju borbene moći. Upravo zbog toga, zvanična Varšava je potpuno odbacila dojučerašnji zapadnoevropski koncept o malim, profesionalnim i ekspedicionim kontingentima projektovanim za daleke misije van matične teritorije.

Oklopni bedem i tehnološki skok

Kada je reč o vojnoj tehnici, Poljska sprovodi kupovine i modernizaciju do sada neviđenih razmera za savremene evropske okvire, pozicionirajući se kao najveći kupac naoružanja na kontinentu. Glavni strateški partneri u ovom poduhvatu su vodeće odbrambene kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država i Južne Koreje, a ambiciozni planovi predviđaju da do kraja 2026. godine Oružane snage Poljske imaju na raspolaganju impresivan arsenal od čak 779 modernih tenkova.

Ovaj oklopni bedem primarno se oslanja na američku vojnu industriju, budući da je poljskoj armiji već isporučeno 116 tenkova M1A1 FEP Abrams, dok su trenutno u toku intenzivne isporuke najmodernije verzije M1A2 SEPv3, čiji se završetak očekuje do kraja ove godine. Istovremeno, Varšava gradi strateško partnerstvo sa Seulom, zbog čega je na prvim linijama već raspoređeno preko 130 naprednih južnokorejskih tenkova K2 Black Panther. Novi sporazumi već osiguravaju nabavku dodatnih 180 tenkova, pri čemu će se značajan deo proizvoditi direktno u poljskim pogonima uz potpuni transfer tehnologije, dok dugoročne projekcije predviđaju nabavku neverovatnih 1.000 komada.

Paralelno sa tenkovskim jedinicama, Poljska radikalno jača svoju artiljeriju i protivvazdušnu odbranu. Vatrena moć je dramatično povećana masovnom serijskom proizvodnjom domaćih sistema Krab, kao i nabavkom južnokorejskih sistema K9 i moćnih višecevnih bacača raketa Homar-K. Na kraju, ovaj proces tehničkog opremanja zaokružuje se u vazdušnom prostoru i orbiti. Poljsko ratno vazduhoplovstvo ubrzano integriše lake borbene avione FA-50 i sa nestrpljenjem očekuje dolazak američkih lovaca pete generacije F-35A, dok je na polju izviđanja Poljska napravila istorijski iskorak lansiranjem sopstvene namenske mreže vojnih radarskih satelita u saradnji sa kompanijom ICEYE, što joj omogućava nezavisno osmatranje  ratišta u svim vremenskim uslovima.

Rađanje novog geopolitičkog centra moći

Munjeviti uspon Poljske na poziciju vodeće vojne sile u Evropi nepovratno urušava stari bezbednosni poredak uspostavljen nakon 1991. godine. Direktno izazvana ratom u Ukrajini i motivisana dubokim istorijskim strahom od Moskve, Varšava ubrzano prerasta iz konvencionalnog saveznika na periferiji u samostalni centar vojne i političke moći. Iako se trenutno suočava sa ozbiljnim sistemskim izazovima – pre svega sa ubrzanim zaduživanjem preko specijalizovanih vanbudžetskih fondova za odbranu i činjenicom da domaća namenska industrija još uvek ne može potpuno da asimilira i prati tempo ovih gigantskih inostranih nabavki – strateški kurs je nepovratan. Poljska više nije pasivni "istočni bok" Alijanse, već samosvesna sila koja će u narednim decenijama diktirati tempo evropske odbrambene politike i predstavljati glavnu, nezaobilaznu protivtežu na novoj geopolitičkoj liniji razdvajanja Istoka i Zapada.

BONUS VIDEO: 
Picula se priključio da po zadatku preti Vučiću zbog neuvođenja sankcija Rusiji

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

VAŽAN OKRŠAJ NA STARTU MUNDIJALA: Son predvodi Koreju, Česi traže šansu iz prekida