ESKALACIJA NA BLISKOM ISTOKU: Rat se oteo kontroli, pale i civilne žrtve u Kuvajtu, Tramp i Netanjahu u otvorenom sukobu

NAJNOVIJI talas nasilja na Bliskom istoku gurnuo je čitav region u do sada neviđenu spiralu nestabilnosti, dok se sukob Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana nekontrolisano širi na zemlje Persijskog zaliva.

ЕСКАЛАЦИЈА НА БЛИСКОМ ИСТОКУ: Рат се отео контроли, пале и цивилне жртве у Кувајту, Трамп и Нетанјаху у отвореном сукобу

Foto: Printskrin/X/@Moi_kuw

Situacija je dramatično eskalirala iranskim raketnim i bespilotnim napadima na Kuvajt i Bahrein, države na čijim se teritorijama nalaze ključni američki vojni objekti u regionu. Posebnu zabrinutost i oštru osudu međunarodne javnosti izazvao je direktan pogodak u Terminal 1 Međunarodnog aerodroma u Kuvajtu. Ovaj surovi udar rezultirao je gubitkom jednog civilnog života – pogibijom državljanina Indije – i ranjavanjem najmanje 63 osobe. Ovo su prve zabeležene civilne žrtve na teritoriji Kuvajta od početka ovog rata, što predstavlja opasnu prekretnicu koja potvrđuje da se sukob potpuno oteo kontroli međunarodne diplomatije.

Iranski udar na Zaliv: Kuvajt i Bahrein pod vatrom

Prema zvaničnim informacijama Centralne komande vojske SAD i Ministarstva odbrane Kuvajta, kuvajtska protivvazdušna odbrana uspela je tokom protekle noći i jutra da presretne 13 balističkih raketa i 17 bespilotnih letelica ispaljenih iz Irana. Ipak, u ovom masovnom naletu, jedan kamikaza-dron uspeo je da probije odbrambeni štit i nanese ogromnu materijalnu štetu putničkom terminalu. Istovremeno, sirene za vazdušnu opasnost dramatično su odjekivale i širom Bahreina, gde su združeni PVO sistemi SAD i domaćih snaga presreli tri iranske balističke rakete usmerene ka Manami – sedištu ključnog štaba Pete flote američke ratne mornarice.

Zvanični Teheran i Iranska revolucionarna garda (IRGC) odmah su preuzeli odgovornost za ove udare, otvoreno tvrdeći da je akcija izvedena kao „legitimna odmazda” za američki napad na iranski naftni tanker u blizini Ormuskog moreuza i uništenje vojnih radarskih sistema na strateškom ostrvu Kešm. Iran optužuje Kuvajt i Bahrein da su pružili logističku podršku Vašingtonu i dozvolili korišćenje svojih teritorija za napade na iranske položaje, što su vlasti u Kuvajtu i Bahreinu izričito i najoštrije demantovale. Kao direktan odgovor na ovu agresiju, Kuvajt je povukao radikalne diplomatske poteze: uručena je oštra protestna nota Teheranu, dok su dvojica članova iranske diplomatske misije po hitnom postupku proterana iz zemlje.

Foto: Printskrin/Jutjub/PBS NewsHour

Raskol Tramp – Netanjahu: „Ti si prokleto lud!“

Paralelno sa širenjem geografskih okvira sukoba, na relaciji Vašington–Tel Aviv došlo je do do sada nezapamćenog diplomatskog i ličnog raskola između američkog predsednika Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. Vodeći američki mediji preneli su šokantne detalje oštrog, vulgarnog i napetog telefonskog razgovora u kojem je Tramp otvoreno i bez ustručavanja napao Netanjahua zbog izraelskog forsiranja vojne akcije u Libanu. Ovakvi potezi Tel Aviva direktno urušavaju izuzetno krhke pregovore koje Vašington i Teheran vode u pokušaju da se postigne opšte primirje.

-Ti si prokleto lud! Da nije bilo mene, ti bi bio u zatvoru. Svi te mrze, a zbog tvojih postupaka ceo svet mrzi Izrael!, vikao je Tramp na izraelskog premijera. Ove teške reči američki predsednik je kasnije i lično potvrdio u jednom podkast intervjuu. Tramp je naglasio da je bio izuzetno revoltiran izraelskim upornim vođenjem sukoba na libanskom frontu, i to u trenutku kada Bela kuća pokušava da finalizuje globalni mirovni sporazum sa Iranom.

Izrael ide samostalno: Liban kao trajna meta

Iako je Bela kuća privremeno uspela da privoli Tel Aviv da odustane od planiranih masovnih vazdušnih udara na uži centar Bejruta, Benjamin Netanjahu je jasno stavio do znanja da Izrael namerava da nastavi vojne akcije potpuno samostalno, bez obzira na pritiske iz Vašingtona. Izraelski premijer je poručio da će se operacije na jugu Libana odvijati prema unapred utvrđenom planu. Izrael sada pred međunarodnu zajednicu ispostavlja novi, radikalni zahtev – potpunu demilitarizaciju Libana.

Istovremeno, desničarske struje unutar vlade Izraela otvoreno zagovaraju dugoročnu okupaciju južnog Libana i izgradnju jevrejskih naselja na tom prostoru, po ugledu na matricu primenjenu u Pojasu Gaze. Ovakva politika stvara zatvoreni krug nasilja iz kojeg trenutno nema izlaza. Da su frontovi neraskidivo povezani, potvrdio je i šef iranske diplomatije Abas Arakči, upozorivši da se šira kriza između Vašingtona i Teherana neće završiti sve dok se potpuno ne obustave izraelski napadi na Liban.

Da li je sukob uopšte moguće završiti i kako?

U trenutnoj konstelaciji snaga, kada sukob više definitivno nije lokalizovan, postavlja se ključno pitanje: da li je rat na Bliskom istoku uopšte moguće prekinuti? Odgovor leži u hitnom presecanju dva duboko povezana geopolitička čvora.

Prvi korak zahteva momentalno sprovođenje i strogo poštovanje uslova novog prekida vatre između Izraela i Libana koji je nedavno usaglašen u Vašingtonu. Ovaj okvir podrazumeva potpuno povlačenje snaga Hezbolaha severno od reke Litani i raspoređivanje regularne libanske vojske na državnim granicama, čime bi se uklonila neposredna bezbednosna pretnja po sever Izraela. Međutim, ovaj korak je apsolutno nesprovodiv ukoliko Izrael prethodno ne obustavi svoje teritorijalne pretenzije prema susedu i ne povuče svoje trupe iz okupiranih zona na jugu Libana.

Drugi, daleko teži uslov, jeste postizanje direktnog, sveobuhvatnog i dugotrajnog sporazuma između SAD i Irana. Donald Tramp uporno pokušava da razdvoji pregovore o Libanu od strateških razgovora sa Teheranom o njegovom nuklearnom programu. Vašington insistira na potpunoj predaji visokoobogaćenog uranijuma od strane Irana i momentalnoj deblokadi Ormuskog moreuza – ključne globalne rute za transport nafte koja se trenutno nalazi pod pomorskom blokadom. Rat se može završiti isključivo ako Trampova administracija ponudi Iranu suštinsko ukidanje ekonomskih sankcija u zamenu za nuklearne ustupke, ali i ako istovremeno obuzda Netanjahuov ratni kabinet koji sopstveni politički opstanak vidi u večnom ratnom stanju. Bez ovog dvostrukog diplomatskog kompromisa, Bliski istok će neumitno nastaviti da klizi ka opštem regionalnom sukobu, sa realnom opasnošću od nuklearne katastrofe.

BONUS VIDEO: 
PRELEPE SLIKE IZ LEPOSAVIĆA: Veliki broj Srba došao da podrži Srpsku listu

Napad na ekonomski krvotok sveta

Pomorska blokada Ormuskog moreuza, koju su Sjedinjene Američke Države uspostavile kako bi presekle izvoz iranske nafte, već je dovela do dramatičnog i nekontrolisanog skoka cena energenata na svetskim berzama. Žestoki odgovori Teherana putem učestalih napada bespilotnim letelicama na komercijalne brodove i tankere, kao i najnoviji raketni udari na infrastrukturu u Kuvajtu, jasno pokazuju da Iran neće ustuknuti pred žestokim ekonomskim pritiskom Vašingtona. Direktno ugrožavanje regiona Persijskog zaliva potpuno podriva bezbednost globalnog vazdušnog saobraćaja i sigurnost snabdevanja planete naftom, čineći ovaj sukob trenutno najvećom pretnjom po stabilnost svetske ekonomije u XXI veku.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

Besplatno svakodnevno bankarstvo za milion i po građana Srbije