Rusiju proglasili za pretnju: Nemačka usvojila vojnu strategiju, prvi put u svojoj posleratnoj istoriji

Ивана Станојевић
Ivana Stanojević

24. 04. 2026. u 18:56

NEMAČKI zakonodavci su kreirali, nadležni usvojili i Bundesver prvi put u svojoj istoriji dobija vojnu strategiju, koja treba da pripremi teren za reagovanje u slučaju budućih pretnji.

Русију прогласили за претњу: Немачка усвојила војну стратегију, први пут у својој послератној историји

Foto: ordnas, Panther Media Global / Alamy / Profimedia

Ono što Nemačka nije imala od Drugog svetskog rata naovamo, sada uvodi na velika vrata, a to je strateški pravac oružanih snaga. Do u detalje, u dokumentu piše kako Bundesver može i treba da se suprotstavi potencijalnom agresoru.

Ministar odbrane Boris Pistorijus je, na predstavljanju strategije u Berlinu, istakao da je "retko kad vojna strategija bila toliko neophodna kao u ovoj istorijskoj fazi".

- Svet je postao nepredvidljiviji i opasniji, otkako je Rusija povela rat protiv Ukrajine. Međunarodni pravni poredak, naveliko je doveden u pitanje.

Vojna strategija opisuje Rusiju kao "najveću i najneposredniju pretnju u doglednoj budućnosti" za nemačku i transatlantsku bezbednost, navodi Dojče vele. U dokumentu se ističe da "Rusija stvara uslove za vojni napad na države NATO." Strategija analizira se kako će se reagovati na ratne scenarije, u slučaju ruskog napada na teritoriju NATO, ali su te informacije strogo poverljive.

- Ne možemo da ih objavimo javno. U suprotnom, mogli bismo da dodamo i Vladimira Putina na našu mejl listu - kaže Pistorijus.

Modernizacija

"AGENDA debirokratizacije i modernizacije" bavi se prekomernom birokratijom u Bundesveru. Vojnici moraju da se nose s mnoštvom detaljnih propisa i obrazaca službe. To im oduzima i vreme i energiju. Ministarstvo odbrane preispitalo je pravila i namerava da reši situaciju - sa ne manje od 153 mere i 580 konkretnih koraka implementacije. "Bundesverov digitalni novčanik", ubuduće će sadržati sva važna lična dokumenta svakog pripadnika Bundesvera.

Potvrđuje se ranije proklamovani cilj Bundesvera, značajno proširenje. Do sredine 2030-ih, trebalo bi da bude na raspolaganju 460.000 vojnika, od kojih 200.000 u rezervi, kao "veza između vojske i civilnog društva". Njihovi zadaci bili bi prvenstveno u oblasti bezbednosti same Nemačke i logistike.

Cilj je da se Bundesver razvije u najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi, s najbržim mogućim rastom do 2029, da bi se povećala odbrambena spremnost. Tempo rasta je spor, oružane snage imaju oko 185.400 aktivnih vojnika, tek 3.300 više nego lane.

U zaleđu svega stoji povećanje izdvajanja za odbranu koje NATO postavlja pred članice. Regrutovanje novog osoblja, najveći je izazov, priznao je Pistorijus, koji ima velika očekivanja od novog sistema vojne službe, uvedenog početkom godine. Bundesver pokušava da privuče više dobrovoljaca, ali ako ne uspe, mogla bi da bude vraćena i klasična regrutacija, obustavljena 2011. To se trenutno ne razmatra, ističe državni sekretar za odbranu Nils Hilmer.

Ulrih Toden, portparol za odbrambenu politiku poslaničke grupe opozicione Levice upozorava da "je sve ovo u redu, ali nije neophodno da Nemačka postane velika vojna sila".

 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Noćas sam dobio poruku... Vojislav Šešelj saopštio zabrinjavajuću vest