IZRAELSKI F-16 NOSI MISTERIOZNU PRECIZNU BOMBU: Da li je ona punjena zapaljivom smesom poput belog fosfora (VIDEO)

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

09. 03. 2026. u 07:00

MANjE od nedelju dana nakon početka operacije Operation Epic Fury, mogli smo da vidimo širok spektar municije koju koriste američke i izraelske oružane snage.

ИЗРАЕЛСКИ Ф-16 НОСИ МИСТЕРИОЗНУ ПРЕЦИЗНУ БОМБУ: Да ли је она пуњена запаљивом смесом попут белог фосфора (ВИДЕО)

Foto IAF/IDF

Ranije smo već analizirali kako se njihova upotreba menjala kako je sukob napredovao. Takođe smo dobili uvid u naizgled misterioznu verziju široko korišćene bombe Joint Direct Attack Munition (JDAM) koja je u službi Izraelskog ratnog vazduhoplovstva.

Fotografije koje su izazvale pažnju prikazuju dve neobično obeležene bombe 2.000-pound GBU-31 JDAM postavljene ispod krila aviona F-16C/D Barak. Slike su ranije ove nedelje objavljene na zvaničnom X nalogu Izraelskog ratnog vazduhoplovstva. Čini se da su neke od tih fotografija kasnije uklonjene.

Fotografije su bile praćene opisom misija izvedenih duboko iznad iranske teritorije, uključujući letove iznad prestonice Teherana, u saopštenju komandanta baze Ramat David Air Base, koji je identifikovan samo kao „Col. A“. Međutim, nikakvo objašnjenje o samoj bombi nije bilo dato.

Najupadljivija karakteristika JDAM bombi na fotografijama su njihove oznake. Na nosu bombe nalazi se crvena traka, kao i crveno obojen nosni čep. Pored toga, prisutna je i poznata žuta traka, koja kod američke standardne municije označava da oružje sadrži visokoeksplozivno punjenje.

Crvena traka je, međutim, daleko neobičnija i vrlo retko — ako ikada — viđena na JDAM bombama.

Prema standardima označavanja američke municije, crvena traka može ukazivati na zapaljivo (incendiary) punjenje, dok tamnocrvena boja na sivoj ploči može značiti da municija sadrži iritantni agens za kontrolu nereda. Zbog toga postoji realna mogućnost da je u pitanju zapaljiva verzija JDAM-a.

Jedan od retkih poznatih primera JDAM bombe sa zapaljivim punjenjem je 2.000-pound BLU-119/B Crash PAD (Prompt Agent Defeat) — oružje koje se veoma retko pominje i gotovo nikada nije prikazano u javnosti.

Crash PAD je projektovan da se koristi isključivo sa JDAM navigacionim kompletom. Osnovni JDAM kit se inače sastoji od navigacionog i upravljačkog dela, repnih stabilizatora i aerodinamičkih površina koje omogućavaju ograničeno jedrenje bombe. Taj komplet se zatim postavlja na telo postojeće bombe, najčešće iz serije Mk 80.

Crash PAD je razvijen 2002. godine kao hitna sposobnost za upotrebu u operaciji Operation Iraqi Freedom 2003. godine. Njegova namena bila je uništavanje skladišta hemijskog i biološkog oružja.

Bomba koristi kombinaciju od oko 145 funti eksploziva PBX-109 i oko 420 funti belog fosfora.

Na ovaj način, eksplozivni deo probija kontejnere u kojima se nalaze hemijski ili biološki agensi, dok beli fosfor zatim uništava te agense tako što ih bukvalno spaljuje. Cilj ovakvog rešenja je da se smanji rizik po civile i životnu sredinu.

Postojao je i sličan koncept oružja pod nazivom Shredder, koji je bio zasnovan na bombi BLU-109 bunker-buster, koja se takođe koristi u varijantama GBU-31 JDAM. Ta verzija je trebalo da ima veću sposobnost prodora i takođe je trebalo da koristi beli fosfor, ali izgleda da nikada nije ušla u proizvodnju. Moguće je i da postoje druge, manje poznate varijante JDAM bombi.

Što se tiče belog fosfora, njegova upotreba ostaje kontroverzna i često pogrešno shvaćena.

Beli fosfor nije hemijsko oružje, kako se ponekad tvrdi. On se pre svega koristi kao zapaljivo sredstvo, ali i za stvaranje dimnih zavesa ili obeležavanje ciljeva. Gori na temperaturi od oko 1.500 stepeni Farenhajta (≈815 °C) i može izazvati teške povrede. Njegova upotreba u gusto naseljenim područjima može biti u suprotnosti sa međunarodnim pravom.

Bojeva glava za Crash PAD razvijena je u kompaniji Alliant Techsystems (ATK), koja je u oktobru 2003. godine dobila ugovor vredan 4 miliona dolara od U.S. Air Force Research Laboratory (AFRL) u bazi Eglin Air Force Base na Floridi.

Foto USAF

Ispitivanja na testnoj šini (sled-track testing) sprovedena su krajem januara 2003. godine, a letna testiranja u februaru iste godine — neposredno pre invazije na Irak.

Podaci o stvarnoj upotrebi Crash PAD oružja u Iraku veoma su oskudni, ali izgleda da je ono ostalo u inventaru američkog ratnog vazduhoplovstva. U fiskalnoj 2011. godini Defense Threat Reduction Agency pokrenula je studije za modifikaciju BLU-119/B koja bi koristila bezbednije i jeftinije punjenje.

Zanimljivo je da je tokom rata u Gazi Izraelsko ratno vazduhoplovstvo objavilo fotografiju helikoptera AH-64D Apache naoružanog neobičnom varijantom rakete Hellfire sa upadljivom crvenom trakom na sredini tela rakete.

Taj detalj je bio neobičan jer standardne Hellfire rakete imaju tri žute trake koje označavaju bojevu glavu. Prema analizama, moguće je da je u pitanju bila verzija sa termobaričnom bojevom glavom, namenjena uništavanju ciljeva u zatvorenim prostorima.

Nakon što su se na internetu pojavile brojne spekulacije o značenju crvene trake, Izraelsko ratno vazduhoplovstvo je tiho uklonilo spornu objavu i zamenilo je fotografijom na kojoj se vidi AH-64D sa uobičajenim Hellfire raketama.

Moguće je da je i crvenom trakom obeleženi JDAM rezultat slične greške u objavljivanju na društvenim mrežama. Ipak, bar jedna fotografija sa ovim bombama i dalje se nalazi na zvaničnom nalogu IAF-a.

Pošto su Israel Defense Forces (IDF) obično veoma pažljive u izboru materijala koji objavljuju, moguće je i da crvena oznaka ima drugo, specifično značenje u izraelskom sistemu označavanja municije.

Izrael ima dugu tradiciju prilagođavanja američkog oružja sopstvenim potrebama, pa je moguće da ova oznaka ukazuje na potpuno novu ili modifikovanu varijantu JDAM-a.
Bez obzira na to, oružje poput Crash PAD moglo bi imati ulogu u trenutnom sukobu.
Iran je razvijao hemijsko oružje još od ranih osamdesetih godina, a postoje navodi da je ono korišćeno tokom Iran-Iraq War, mada u manjem obimu od iračke strane.

U izveštaju iz 2025. godine U.S. Department of State je naveo da i dalje postoje nerešena pitanja u vezi sa iranskim hemijskim i biološkim programima, uključujući eksperimente sa farmaceutski zasnovanim agensima, kao i da Iran „nije napustio nameru da istražuje i razvija biološke agense i toksine za ofanzivne svrhe“.

Postoje i drugi mogući razlozi za upotrebu oružja poput Crash PAD, na primer protiv postrojenja koja proizvode nestabilna raketna goriva ili druge opasne hemijske supstance.

U izveštaju britanskog analitičkog centra International Institute for Strategic Studies (IISS) navedeno je da iranska nuklearna postrojenja sadrže različite toksične i hemijske opasnosti, uključujući materijale koji su veoma opasni po zdravlje.

Vremenom, uprkos tajnosti koja okružuje izraelske borbene operacije, moguće je da će se pojaviti više informacija o ovoj, za sada, misterioznoj municiji.

(twz.com)

BONUS VIDEO - PATROLA SA PUTNICIMA, NA BRZOJ PRUZI, OD BEOGRADA DO SUBOTICE: "Vožnja deluje gotovo neprimetno"

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

CEO SVET SE SMEJE HRVATSKIM NAVIJAČIMA: O ovoj sceni sa Hajduk Split - Dinamo Zagreb priča planeta! (FOTO)