NAJSTROŽA U SAVREMENOJ ISTORIJI JUŽNE KOREJE: Jun Suk Jol dobio doživotnu kaznu zatvora

В.Н.

19. 02. 2026. u 16:12

SUD u Seulu osudio je bivšeg predsednika Južna Koreja Jun Suk Jol na doživotnu kaznu zatvora sa prinudnim radom zbog neuspelog proglašenja vanrednog stanja u decembru 2024. godine.

НАЈСТРОЖА У САВРЕМЕНОЈ ИСТОРИЈИ ЈУЖНЕ КОРЕЈЕ: Јун Сук Јол добио доживотну казну затвора

Foto: Profimedia

Proglašen je krivim za vođenje pobune, čime je postao prvi demokratski izabrani šef države u savremenoj istoriji zemlje koji je dobio najstrožu zatvorsku kaznu.

Centralni okružni sud u Seulu utvrdio je da je Junovo proglašenje vanrednog stanja 3. decembra 2024. predstavljalo pobunu, izvedenu sa namerom narušavanja ustavnog poretka.

Sudija Dži Kvi-jun izjavio je da je cilj bio "upućivanje vojske u Narodnu skupštinu radi blokade skupštinske sale i hapšenja ključnih ličnosti, uključujući predsednika skupštine i stranačke lidere, kako bi se sprečilo okupljanje poslanika radi rasprave ili glasanja".

Sud je naveo da je vanredno stanje ozbiljno narušilo političku neutralnost vojske i policije i dovelo do pada političkog ugleda i kredibiliteta Južne Koreje u međunarodnoj zajednici, ostavljajući društvo „politički podeljenim i u stanju ekstremne konfrontacije“.

Sud se opredelio za doživotnu kaznu zatvora umesto smrtne kazne, ističući da, iako je delo teško, Junovo planiranje nije bilo temeljno, da je pokušao da ograniči upotrebu fizičke sile i da je većina njegovih planova na kraju propala.

U istorijskom osvrtu, sudija je podsetio na razvoj zakonodavstva o pobuni i naveo pogubljenje engleskog kralja Charles Ia 1649. godine, koji je uveo vojsku u parlament, kako bi ilustrovao da čak i šefovi država mogu počiniti pobunu napadom na zakonodavnu vlast.

Presuda je direktno prenošena na nacionalnoj televiziji, pri čemu je zabeleženo da se Jun po dolasku nakratko nasmešio, a da tokom izricanja kazne nije pokazao vidljivu reakciju.

Prema zakonu Južne Koreje, za krivično delo vođenja pobune predviđene su tri moguće kazne: smrtna kazna, doživotni zatvor sa prinudnim radom ili doživotni zatvor bez prinudnog rada.

Tužioci su tražili smrtnu kaznu, navodeći da je Jun počinio „teško rušenje ustavnog poretka“ mobilišući vojsku da opkoli parlament i pokušavajući da uhapsi političke protivnike tokom šestočasovne krize.

Presuda je doneta 14 meseci nakon događaja koji su označeni kao najozbiljnija pretnja demokratiji Južne Koreje u poslednjim decenijama.

Optužbe se odnose na noć 3. decembra 2024. godine, kada su tužioci naveli da je Jun pokušao da upotrebom vojske parališe zakonodavnu vlast, uhapsi političke protivnike i preuzme kontrolu nad nacionalnom izbornom komisijom. Jun je tvrdio da se bori protiv „antidržavnih snaga“ i iznosio optužbe o izbornoj prevari, ne pruživši dokaze za te tvrdnje.

(Guardian)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Istražujemo: Kolika je stvarna rasprostranjenost bolesti zavisnosti od igara na sreću u Srbiji?