"ARKTIČKI STRAŽAR" ČUVA GRENLAND? Vojna misija NATO odgovor na nove geopolitičke tenzije i Trampove pretnje

NATO se sprema da u narednim danima, potencijalno već tokom ove sedmice, zvanično pokrene novu vojnu misiju pod nazivom "Arktički stražar".

АРКТИЧКИ СТРАЖАР ЧУВА ГРЕНЛАНД? Војна мисија НАТО одговор на нове геополитичке тензије и Трампове претње

Foto Tanjug/AP/Ebrahim Noroozi

Reč je o misiji pojačane budnosti i prisustva u arktičkom regionu, pre svega oko Grenlanda, koja ima za cilj jačanje nadzora i kolektivne bezbednosti Alijanse u strateški sve značajnijem delu sveta.

Do ovog dogovora došlo je posle izraženih tenzija između američkog predsednika Donalda Trampa i evropskih saveznika oko Grenlanda, nastalih posle želje stanara Bele kuće da prisvoji ovu dansku autonomnu oblast, pa se vežba ocenjuje kao pokušaj smirivanja odnosa unutar NATO. Spolja, namenjena je pokazivanju spremnosti za odvraćanje.

Prema rečima neimenovanih evropskih diplomata, koje kao izvor navodi agencija "Rojters", pokretanje "Arktičkog stražara" moglo bi da se dogodi već sutra (četvrtak), kada se ministri odbrane zemalja članica budu sastali u Briselu.

Misija bi trebalo da obuhvati vojne vežbe, pojačano nadgledanje, dodatna plovila i vazdušne kapacitete u regionu, uključujući i bespilotne letelice. Istovremeno, navodi se i da će se NATO u ovoj akciji verovatno usredsrediti na efikasnije korišćenje postojećih resursa, a ne na raspoređivanje velikog broja novih snaga.

- Misija je deo napora Alijanse da dodatno ojača odvraćanje i odbranu u regionu, naročito imajući u vidu ruske vojne aktivnosti i rastuće interesovanje Kine za visoki sever – preneo je "Rojters" elektronsku poruku koju je agenciji uputio neiomenovani zvaničnik NATO.

Alijansa je prošle sedmice saopštila da je započela planiranje ove misije, posle razgovora u Davosu između američkog predsednika Donalda Trampa i generalnog sekretara NATO Marka Rutea, uz poruku da vojni planeri i dalje razrađuju različite opcije. Komandant američkih snaga u Evropi i vrhovni saveznički zapovednik evropskih snaga general američkog ratnog vazduhoplovstva Aleksus Grinkjevič pojasnio je da se planiranje nalazi u "završnoj fazi". Juče (utorak) je na tu temu trebalo da bude održan brifing u Norfolku u Virdžiniji, posle čega se očekivao prelazak u akciju.

Za razliku od klasičnih vojnih vežbi sa jasno definisanim datumima i scenarijima, "Arktički stražar" je zamišljen kao stalna ili dugotrajnija misija, po uzoru na ranije NATO operacije u Baltičkom moru. Podrazumeva kombinaciju vazdušnih, pomorskih i kopnenih aktivnosti, rotacije snaga i razmenu obaveštajnih podataka među saveznicima.

Prema dostupnim informacijama, u misiji će učestvovati SAD, Danska, Kanada, Norveška, Velika Britanija, Francuska, Nemačka, kao i druge članice koje već imaju iskustva u delovanju u ekstremnim arktičkim uslovima. Komanda i koordinacija aktivnosti biće vođene kroz NATO strukture, u tesnoj saradnji sa danskim vlastima.

Pokretanje misije dolazi u osetljivom političkom trenutku, ne samo zbog Trampovih pretnji da će uzeti Grenland, već i zbog odranije zaoštrene retorike prema saveznicima pretnjom da će biti smanjen američki angažman ukoliko evropske države ne povećaju vojnu potrošnju, što je izazvalo zabrinutost da Evropa ne bude ostavljena na cedilu da se sama brani.

U tom smislu "Arktički stražar" ima i političku dimenziju, s namerom da se pošalje poruka da savez ostaje funkcionalan i odlučan u zaštiti svojih interesa, čak i u uslovima neizvesnosti oko buduće američke politike. Analitičari ocenjuju da je reč o preventivnom potezu, kojim NATO nastoji da predupredi bezbednosni vakuum u regionu koji bi mogao da nastane usled slabljenja transatlantskog konsenzusa.

Istovremeno, misija se uklapa u širu strategiju jačanja severnog krila NATO, posebno nakon ulaska Finske i Švedske, u regionu koji se sve otvorenije posmatra kao novi prostor strateškog nadmetanja, gde se prepliću vojni, energetski i klimatski izazovi. Izvori iz NATO koje ovde prenose naglašavaju da misija nije usmerena protiv bilo koje konkretne države, ali istovremeno priznaju da predstavlja odgovor na "promenjene bezbednosne okolnosti".

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALJE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine

ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine

MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.

09. 02. 2026. u 11:13

Komentari (0)

NOVA PRILIKA ZA MALA I SREDNJA PREDUZEĆA: EBRD SME Go Green kreditna linija pomaže pri modernizaciji i unapređenju proizvodnje - ovo su detalji