BIO BI TO SMRTONOSNI UDAR ZA MOĆ AMERIKE: Može li Iran da potopi USS Abraham Lincoln svojim hipersoničnim raketama? (VIDEO)

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

27. 01. 2026. u 18:33

PRE nego što bude ispaljen ijedan projektil, Lincoln bi aktivirao svoj sistem za elektronsko ratovanje AN/SLQ-32(V)7 SEWIP Block III.

БИО БИ ТО СМРТОНОСНИ УДАР ЗА МОЋ АМЕРИКЕ: Може ли Иран да потопи USS Abraham Lincoln својим хиперсоничним ракетама? (ВИДЕО)

Foto Iks@AuroraIntel

Ovaj sistem je osmišljen da emituje „nekinetičke“ energetske zrake čiji je cilj da onesposobe osetljivu elektroniku za navođenje nadolazećih raketa.


1. HIPERSONIČNA PRETNjA „FATTAH-2“

Srž iranske pretnje predstavlja raketa Fattah-2, koja koristi Hypersonic Glide Vehicle (HGV). Za razliku od klasičnih balističkih raketa koje lete predvidljivom, visokom putanjom, Fattah-2 se nakon odvajanja od potisnog stepena kreće klizeći kroz gornje slojeve atmosfere brzinama većim od Mach 13. Njena ključna karakteristika je manevarska sposobnost — može da menja putanju tokom leta, što američkim algoritmima za presretanje izuzetno otežava da predvide gde će se raketa nalaziti već za nekoliko sekundi, čime se stariji proračuni odbrane čine zastarelim.


2. FIZIKA „PLAZMA STELTA“

Jedan od najvećih izazova za radare Lincoln-a predstavlja sama fizika hipersoničnog leta. Kretanje brzinom od Mach 13 stvara toliko trenja da se raketa obavija omotačem pregrejane plazme. Ta plazma apsorbuje radio-talase, što potencijalno stvara „slepu tačku“ za brodske radarske senzore u pojedinim fazama leta. Iako raketa nije zaista nevidljiva, ovaj efekat odlaže detekciju i skraćuje vreme za reakciju odbrambenih sistema sa minuta na svega nekoliko sekundi.


3. SM-6 – „METAK KOJI POGAĐA METAK“

Glavni odgovor američke mornarice na ovu pretnju je RIM-174 Standard Missile (SM-6) Dual II. To je trenutno jedina raketa u američkom arsenalu sposobna da presretne hipersonično klizno vozilo u završnoj fazi leta. SM-6 koristi napredni softver koji izračunava gubitak energije nadolazećeg klizača i predviđa njegovu putanju neposredno pre udara. Međutim, fizika ovakvog presretanja može se opisati kao „pogađanje metka metkom“, što zahteva izuzetnu preciznost i nosi visok rizik od greške u realnim borbenim uslovima.

4. PRAZNINA U „KILL CHAIN“-U

Da bi Iran pogodio Lincoln, mora ga najpre pronaći — a to je problem takozvanog „Kill Chain“-a. Iako su hipersonične rakete izuzetno brze, sateliti i dronovi koji obezbeđuju podatke za njihovo navođenje često su spori ili ranjivi na elektronsko ometanje. Ako se Lincoln kreće brzinom od 30 čvorova u takozvanom „Ghost Mode“-u, koordinate cilja poslate raketi u trenutku lansiranja mogu postati zastarele do trenutka dolaska oružja, desetak minuta kasnije. Za razliku od „pametnih“ krstarećih raketa, hipersonični klizač koji leti brzinom od Mach 13 ima veoma ograničenu mogućnost samostalnog „pretraživanja“ ako su početni podaci o položaju cilja netačni.

Foto U.S. Navy



5. „MISSION KILL“ NASPRAM POTAPANjA

Činjenično, gotovo je nemoguće da jedna nenuklearna hipersonična raketa potopi nosač aviona klase Nimitz. Taj brod je konstruisan kao saće od hiljada vodonepropusnih odeljaka, izrađenih od čelika visoke čvrstoće. Međutim, Iranu nije neophodno da potopi brod da bi ostvario uspeh — dovoljan je takozvani „Mission Kill“. Kinetička energija objekta teškog oko 2.000 funti koji udari u letnu palubu brzinom od Mach 10 mogla bi da probije pistu i potencijalno izazove eksploziju avio-goriva ispod nje. Brod ne bi potonuo, ali bi letna paluba postala neupotrebljiva, onemogućavajući poletanje F-35 aviona i praktično izbacujući čitavu „Armada“-u iz borbe.

6. ELEKTRONSKI „SOFT KILL“

Pre upotrebe kinetičkog oružja, Lincoln bi ponovo aktivirao AN/SLQ-32(V)7 SEWIP Block III sistem za elektronsko ratovanje. Ovaj sistem je namenjen da emituje „nekinetičke“ energetske zrake koji mogu da oštete ili zbune osetljivu elektroniku za navođenje rakete. Pošto Fattah-2 zavisi od složenih senzora za upravljanje tokom leta kroz atmosferu, podložna je snažnom ometanju koje može da poremeti unutrašnji žiroskop ili zaslepi terminalni tragač, uzrokujući da raketa padne u more na kilometre od cilja — bez ijednog ispaljenog presretača.

7. NEOPHODNOST „ROJA“

Vojne simulacije ukazuju da pojedinačna hipersonična raketa ima malu verovatnoću da probije Aegis odbrambeni štit Lincoln-a. Da bi napad imao izgleda na uspeh, Iran bi morao da pokrene saturacioni „roj“, odnosno da istovremeno lansira desetine balističkih i hipersoničnih raketa kako bi preopteretio brodske sisteme za upravljanje vatrom. Opasnost ne leži u kvalitetu prve rakete, već u količini salve — Lincoln raspolaže konačnim brojem odbrambenih presretača, a u trenutku kada broj nadolazećih projektila premaši raspoloživu municiju, matematika preživljavanja okreće se protiv nosača aviona.

(wionews.com)

BONUS VIDEO - PATROLA SA PUTNICIMA, NA BRZOJ PRUZI, OD BEOGRADA DO SUBOTICE: "Vožnja deluje gotovo neprimetno"

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

IZGOVORIO JE NOVAK I CELA ROD LEJVER ARENA JE ZVIŽDALA! Kakva scena na Australijan openu (VIDEO)