REZULTATI JAVNE ISTRAGE 23.000 ljudi bi bilo živo: DŽonsonova vlada kasnila u reakciji na COVID19

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

20. 11. 2025. u 19:45

BIVŠI britanski premijer Boris Džonson vodio je "toksičnu, haotičnu i neodlučnu" reakciju na pandemiju Kovid-19, a njegovo odlaganje uvođenja karantina dovelo je do oko 23.000 dodatnih smrtnih slučajeva, zaključila je danas javna istraga koju je naložio sam Džonson u maju 2021. godine.

РЕЗУЛТАТИ ЈАВНЕ ИСТРАГЕ 23.000 људи би било живо: Џонсонова влада каснила у реакцији на ЦОВИД19

Foto: Profimedia

Velika Britanija zabeležila je više od 230.000 smrtnih slučajeva od kovida, stopu sličnu Sjedinjenim Američkim Državama i Italiji, ali veću nego u većem delu zapadne Evrope, i još uvek se oporavlja od ekonomskih posledica, navodi Rojters.

U izveštaju, kojim predsedava bivša sutkinja Heder Halet, izneta je oštra kritika Džonsonovog rukovođenja, njegovog kabineta u Dauning stritu, koji je kršio sopstvena pravila tokom pandemije, kao i njegovog tadašnjeg savetnika Dominika Kamingsa.

-U centru britanske vlade tokom pandemije vladala je toksična i haotična kultura, navela je Halet.

Prema njenim rečima, da je vlada ranije preduzela odlučne mere, uvođenje karantina moglo je da bude potpuno izbegnuto, ali je, zbog nepreduzimanja mera, tvrdi ona, karantin postao neizbežan.

Halet je navela da Džonson početkom 2020. nije shvatao ozbiljnost virusa, verujući da će "nestati sam od sebe", dok je istovremeno bio zaokupljen drugim političkim pitanjima, uključujući pregovore o Bregzitu (izlazak UK iz EU).

Kada je Džonson 2023. godine svedočio pred odborom, priznao je da je vlada bila previše "samozadovoljna" i da je "drastično potcenila rizike".

Udruženja porodica žrtava ocenila su da je "bolno razmišljati o životima koji su mogli da budu spaseni pod drugim premijerom".

Istraga navodi da je kada je 23. marta 2020. godine uveden karantin, to bilo "prekasno i nedovoljno".

Prema proceni, da je Brtianija uvela karantin "samo nedelju dana ranije", 16. marta, broj smrtnih slučajeva u prvom talasu do jula bio bi manji za oko 23.000, odnosno 48 odsto.

Kasna reakcija vlade doprinela je i kasnijem uvođenju novih nacionalnih karantina, navodi se u dokumentu.

Halet je istakla da je Džonson morao da donosi teške odluke, ali da je često menjao stavove i kasnio s odlukama.

U izveštaju se ističe i da je 2022. godine Džonson bio primoran da napusti funkciju, između ostalog i zbog skandala sa žurkama u Dauning stritu tokom karantina.

On i tadašnji ministar finansija, a kasnije i premijer, Riši Sunak novčano su kažnjeni zbog kršenja mera.

Tadašnji ministar zdravlja Met Henkok podneo je ostavku nakon što su objavljene fotografije na kojima krši pravila tokom susreta sa saradnicom.

Posebno oštra kritika upućena je tadašnjem glavnom Džonsonovom savetniku Dominiku Kamingsu, koji je napustio funkciju u novembru 2020.

Iako mu je priznato da je pomogao u promeni kursa politike u ranoj fazi pandemije, ocenjen je kao "destabilišući faktor" koji je koristio "uvredljiv, seksualizovan i mizogin" jezik i prešao granice svoje savetničke uloge.

Drugi deo izveštaja sadrži 19 preporuka za poboljšanje reakcije države u budućim pandemijama.

Prvi deo istrage već je zaključio da je britanska pripremljenost bila nedovoljna, čime su ljudski i finansijski gubici dodatno povećani.

(Tanjug)

BONUS VIDEO - ŠAMPIONI U FOKUSU: Anđela Vuković - Radoznalost je njena supermoć

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

PROŠLO JE 40 GODINA OD SNIMKA: Evo kako izgleda danas mali Voja (FOTO)