NEMAČKA LOBIRA DA SE FORMIRA "EVROPSKA CIA": Da li je realna ideja da Evropska unija formira centralizovanu obaveštajnu službu

Boris Subašić

08. 11. 2025. u 18:11

OSNIVANjE "evropske CIA" sa sedištem u Briselu kao pandan američkoj Centralnoj obaveštajnoj agenciji ponovo se nameće kao tema, godinu dana pošto je propao istovetan predlog bivšeg finskog predsednika Saulija Ninistea.

НЕМАЧКА ЛОБИРА ДА СЕ ФОРМИРА ЕВРОПСКА ЦИА: Да ли је реална идеја да Европска унија формира централизовану обавештајну службу

Foto: Shutterstock

Njemu je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u martu 2024. dala zadatak da podnese detaljan izveštaj o "spremnosti EU za rat i civilnu odbranu" i predloge za njihovo poboljšanje, a Niniste je u oktobru izvestio da je Uniji neophodna sopstvena centralna obaveštajna agencija koja će pomoći zemljama "da se odbrane od pretnji, sabotera i stranih agenata koji deluju u prestonicama širom kontinenta kroz veću razmenu informacija".

Uticajni portal "Politiko" ovih dana je objavio je da obaveštajne agencije širom Evrope "zakopavaju decenije nepoverenja i počinju da grade zajedničku obaveštajnu operaciju kako bi se suprotstavile ruskoj agresiji" ali i da je taj potez "ubrzan novom američkom hirovitošću u podržavanju svojih tradicionalnih saveznika".

Foto Tanjug/AP

 

U prevodu, tvrdi se da Amerikanci, ali i NATO strukture, više neće da prosleđuju Briselu informacije s ukrajinskog bojišta, a i ostale podatke sada im daju samo selektivno.

- Postoji osećaj da bi Sjedinjene Države mogle biti manje posvećene deljenju obaveštajnih podataka koje poseduju - kako unutar NATO tako i uopšte - rekao je diplomatski Antonio Misiroli, bivši pomoćnik Generalnog sekretara NATO.

Istine radi, već postoji Obaveštajni i situacioni centar Evropske unije (EU-INTCEN) koji funkcioniše kao civilna obaveštajna agencija u okviru Evropske službe za spoljne poslove (EEAS). On analizira informacije iz država članica kako bi pružio obaveštajne procene donosiocima odluka u EU, posebno za zajedničku spoljnu i bezbednosnu politiku. Ova agencija ima i vojni pandan, a one rade zajedno na formiranju Jedinstvenog kapaciteta za analizu obaveštajnih podataka (SIAC), ključnog dela obaveštajnog okvira Evropske unije. Međutim, članice EU su sumnjičave i jedne prema drugoj, a kamoli prema administraciji u Briselu, koji deluje kao otuđeni centar moći prema nacionalnim vladama, nekada otvoreno neprijteljski.

Pitanje je zašto se baš sada, neformalno i medijski, iz Brisela ponovo lansira kampanja za stvaranje "evropske CIA" posle neslavnog kraja identične prošlogodišnje inicijative Ursule fon der Lajen i Saulija Ninistea. Njih dvoje su tada zajedno predstavili plan u kome se kao prioritet navodi stvaranje "službe za obaveštajnu saradnju na nivou EU koja može da služi i strateškim i operativnim potrebama" i neophodnost kreiranja "mreža protiv sabotaže" za zaštitu infrastrukture. Kao argument za stvaranje tajne službe sa jedinstvenim centrom za sabiranje informacija, mada nije naglašeno da bi u tom slučaju i komanda te službe bila odgovorna Evropskoj komisiji, oni su naveli činjenicu da su brojni diplomati proterani iz evropskih prestonica zbog špijunaže jer je "Brisel postao žarište za agenturne aktivnosti", podrazumeva se - iz Rusije i Kine.

FOTO: AP/Tanjug

Ursula fon der Lajen lobira za tajnu službu EU pod kontrolom Evropske komisije

"Politiko" sada citira izjavu evropskog obaveštajnog zvaničnika, koji je navodno od svoje agencije dobio dozvolu da anonimno govori o odnosima sa američkim kolegama: "Donald Tramp zaslužuje Nobelovu nagradu za mir zbog objedinjavanja službi Evrope". U tekstu se navodi i da evropske obaveštajne službe preispituju način na koji dele informacije sa američkim, ali i vest da "su holandske vojne i civilne obaveštajne službe rekle lokalnom listu De Folkskrant da su prestale da dele određene informacije sa svojim američkim kolegama, navodeći političko mešanje i zabrinutost zbog ljudskih prava".

- U suštini priča o "evropskoj CIA" je besmislica, jer SAD i njena obaveštajna zajednica nikada neće prepustiti primat u atlantističkom svetu - kaže prof. dr Ljubiša Despotović iz Instituta za političke studije. - Ipak, to što je neki plan glup, ne znači da neko neće pokušati da ga ostvari. Nije teško odgonetnuti ko zaista stoji iza projekta "evropske CIA" sa sedištem u Briselu, odgovorne Evropskoj komisiji, čija je predsednica Ursula fon der Lajen iz Nemačke, hegemona EU u kojoj su sklonište našli kadrovi "starog" globalizma iz bajdenovske ere. Ova ideja pokazuje da oni ne odustaju od povratka, ali i da je vaskrsnuo projekat pangermanizma, u kome Nemačka podršku dobija od starih saveznika iz Drugog svetskog rata, ali i Velike Britanije. Međutim, to se neće dopasti svim zemljama EU, na primer Francuskoj i Poljskoj, koje imaju vrlo loše istorijsko iskustvo sa pangermanizmom.

FOTO: Privatna arhiva

prof. dr Ljubiša Despotović

Ovo mišljenje potvrđuje i pisanje Francuskog centra za obaveštajna istraživanja (CF2R): "Postoji skepticizam u pogledu mogućnosti osnivanja prave evropske obaveštajne agencije, jer neke države članice smatraju razmenu obaveštajnih podataka pitanjem nacionalnog suvereniteta. Fon der Lajen je već priznala da je prikupljanje obaveštajnih podataka tradicionalno prerogativ nacionalnih država i da bi mnoge zemlje mogle da negoduju zbog nadnacionalnog entiteta koji se bavi tako osetljivim pitanjima".

CF2R navodi teorijske prednosti "evropske CIA", na prvom mestu da bi centralizovana obaveštajna agencija omogućila EU da na koordinisaniji i brži način reaguje na zajedničke pretnje, kao što su terorizam, sabotaža i špijunske operacije. Takva služba bi mogla da smanji fragmentaciju informacija između nacionalnih službi, osigura brži i pouzdaniji protok podataka i "omogući državama članicama da donose informisane i dobro utemeljene odluke".

Francuski analitičari navode i da bi centralizovana tajna služba EU mogla da ojača bezbednost evropskih institucija, posebno u Briselu, ali i da bi predstavljala "korak napred ka strateškoj autonomiji EU, delimično smanjujući zavisnost od informacija od spoljnih saveznika, posebno SAD". Međutim, CF2R ovu ružičastu sliku na kraju analize potpuno kvari zaključkom da bi upravo njeno stvaranje postalo glavna opasnost za slobodu Evrope u odnosu na - Ameriku, koja bi uspostavljajući direktnu saradnju s briselskim obaveštajcima mogla da zaobiđe sve evropske nacionalne administracije i da počne da diriguje Evropom "podzemnim" aktivnostima!

Zanimljivo je da Francuzi uopšte ne razmatraju takvu opasnost od ruskih ili kineskih obaveštajnih službi.

- Da, tehnički je moguće da zemlje EU naprave centralizovanu obaveštajnu službu, ali za to je potrebno dosta vremena da se usklade tehnološki resursi i operativci, tako ona sigurno ne može brzo da profunkcioniše u praksi - kaže prof. dr Zoran Milošević iz Instituta za političke studije. - To je teorija, ali pitanje je koliko poverenja imaju zemlje EU međusobno, jer nije nikakava tajna da se one aktivno "bratski" špijuniraju, a da ne govorimo o Amerikancima koji se bave istim poslom prema svim svojim evropskim saveznicima. Takođe, teško je reći da li bi Nemačka i Francuska mogle da se dogovore oko prvenstva, jer obe imaju velike nacionalne obaveštajne mreže sa dugom tradicijom, a interesi im nisu uvek podudarni. Smatram da iza cele priče stoji Nemačka sa sebi podređenim zemljama, pre svega onima na Balkanu, ali i da je priča o "evropskoj CIA", koja bi bila van kontrole SAD, vrlo malo verovatna.

vikipedia

Prof. dr Zoran Milošević

Mreža "Pet očiju"

SAULI Niniste je promovišući ideju "evropske CIA" rekao da Evropljani dele obaveštajne podatke sa mrežom "Pet očiju" koja povezuje agencije u SAD, Australiji, Kanadi, Novom Zelandu i Velikoj Britaniji, pa bi bilo korisno da takvu centralizovanu agenciju ima i EU. Međutim, da anglosaksonski svet nema poverenja u briselsku inicijativu i da je protok informacija usmeren ka SAD koje ne odgovaraju istom merom svedoči Ninisteova poruka: "Moramo da verujemo jedni drugima".

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

VLAHOVIĆ I KOSTIĆ SPAŠAVAJU JUVENTUS: Spaleti veruje Srbima - naš dvojac startuje u derbiju de la Mole