NATO U HAGU TRAŽI JEDINSTVO: U Holandiji lideri Severnoatlantske alijanse utvrđuju novu strategiju
Primirje na Bliskom istoku, pa makar i varljivo, više je nego dobrodošao gost za sto oko koga se u Hagu okupljaju lideri zemalja članica NATO na dvodnevnom godišnjem samitu, skupu čija održavanja služe da se utvrđuje dalja opšta strategija Alijanse.
Foto Tanjug/AP/Alex Brandon
Glavna tema samita je insistiranje SAD za povećanjem budžetskih izdvajanja članica za odbranu u visini od, za mnoge astronomskih, 5 odsto BDP. Rat između Irana i Izraela je, s jedne strane, doveo do uzmicanja nekih od američke intervencionističke politike, pa samim tim i od ideje o daljem naoružavanju u pozadini različitih stavova, poput Španije. S druge strane, ima i onih koji, kao Poljska, nasuprot tome, smatraju da u ovako uzburkanom svetu treba biti u što većem oružanom zajedništvu s SAD.
Mnogi su se pitali, ako Tramp nije uspeo da ubedi saveznike u veća izdavanja u mirodopska vremena po NATO, kako će to učiniti sada dok su američke bombe letele na Iran. Mnogi se boje toga da im se ne pripiše uloga saučesnika u uzavrelim međunarodnim odnosima, što bi u bezbednosnom smislu kao bumerang moglo da se vrati na njihovom tlu. Mirovne inicijative sada sve više rastu u Evropi uznemirenoj zbog mogućih posledica po kontinent i ceo svet, pa su u takvim uslovima i razmišljanja o politici dodatnog naoružavanja prirodno pomerena u drugi plan.
Dosta pažnje tako je izazvalo pismo španskog premijera Pedra Sančeza neposredno pred održavanje samita generalnom sekretaru NATO Marku Ruteu s porukom da bi povećanje izdataka za odbranu bilo nerazumno i, čak, kontraproduktivno. Sančez je dodao da ovim ne želi da ograniči ambicije drugih zemalja, ukoliko misle da su u stanju da to postignu. Španija je, kao jedna od najvećih evropskih privreda, prošle godine za odbranu izdvojila samo 1,24 odsto BDP. Pet odsto u tavkim uslovima deluju daleko kao svetlosna godina. Ako je bilo kakav dogovor možda i delovao relativno moguć, posle Pedrovog pisma sve deluje dosta iluzorno.
Ali, s druge strane, najveći strah Evropljana bio bi da toliko razljute Ameriku, da i definitivno okrene leđa Starom kontinentu. Zbog toga se šalju pomirljive poruke s ciljem da se Tramp ne ražesti kao nedavno u Kanadi na samitu G7 i eventualno napusti Hag ranije.
Trampov dolazak u Hag očekuje večeras. Sve se čini da se ovde oseća dobro. Stanar Bele kuće će tako biti zvanica na gala-večeri koju priređuje holandski kralj Vilem Aleksander, pozvan je i na partiju golfa, a glavni sastanak neće trajati duže od tri sata, da Tramp ne bi izgubio strpljenje.
- Francuska i Nemačka sada izdvajaju više od 2 odsto BDP za odbranu. Ići ćemo i iznad toga, s ciljem, da u dogledno vreme, dostignemo 3,5 odsto za osnovne troškove i 1,5 odsto za širi kontekst, doprinoseći odbrambenim naporima. To je naš način da ojačamo evropsko krilo NATO – poručili su u zajedničkom tekstu u "Fajnenšal Tajmsu" Emanuel Makron i Fridrih Merc, dodavši da Evropa treba da se dodatno naoruža, ne zato što to neko od nje traži, već zato što to "duguju njenim građanima".
U najavi samita, dvojica evropskih lidera su istovremeno poručila da "glavni izvor nestabilnosti za Evropu dolazi od Rusije" i da podržavaju američke mirovne napore da se zaustavi rat u Ukrajini. Predsednik ove zemlje Vladimir Zelenski je pozvan u Hag, ali neće, kao prošle godine, biti zvanični učesnik, već će sve posmatrati sa strane.
U takvim uslovima, Marka Rutea, koji je na funkciji tek devet meseci, čeka težak posao da sačuva jedinstvo Alijanse za čiju okosnicu je potrebna finansijska saglasnost oko izdvajanja za odbranu. U centar pažnje se uselio rat između Irana i Izralea u koji su se direktno umešale i SAD, ali Rute se nada da ta situacija neće mnogo poremetiti unapred predviđen program. Uz povećanje ulaganja u odbranu, ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, novi svetski geopolitički kontekst, ali i pitanje migracija, neke su od tema koje pred sobom imaju učesnici samita. Skup se održava pod izuzetnim merama bezbednosti, do sada neviđenim u Holandiji.
SVE JE ZAVRŠENO, RAKETA "OREŠNIK" STIŽE U OVU ZEMLjU: "Nikome ne pretimo, ovo je odgovor na eskalaciju u regionu"
RUSKI raketni sistem "Orešnik" biće stavljen u borbenu gotovost u Belorusiji u decembru ove godine, saopštila je portparolka predsednika Belorusije Aleksandra Lukašenka, Natalija Ejsmont.
28. 10. 2025. u 19:57
VUČIĆ O PORUCI IZ AMERIKE I NIS-U: E baš vam hvala, dragi partneri, poruku smo razumeli odavno
PREDSEDNIK Aleksandar Vučić govorio je o pritiscima Sjedinjenih Američkih Država na Srbiju da se u potpunosti eliminiše rusko većinsko vlasništvo u Naftnoj industriji Srbije (NIS).
28. 10. 2025. u 18:18
Udala se za 25 leta starijeg čobanina, doživela šok kad je umro
Marsel Amfu je čitav svoj život živeo jednostavno. Njegova kuća nije imala ni struje ni vode. To mu je omogućilo da uštedi ogromne sume novca.
28. 10. 2025. u 21:37
Komentari (0)