PANIKA U EVROPSKOM NATO: Hoće li Rusija napasti Evropu nakon završetka rata u Ukrajini?

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

16. 05. 2025. u 22:00

POSLEDNjIH meseci, usred napora Donalda Trampa da uspostavi prekid vatre u Ukrajini, EU redovno daje izjave da brzi kraj rata nije u interesu Evropljana.

ПАНИКА У ЕВРОПСКОМ НАТО: Хоће ли Русија напасти Европу након завршетка рата у Украјини?

Foto Tanjug/AP/Alexander Zemlianichenko

Naprotiv, u njihovom je interesu da se rat što duže odugovlači, iscrpljujući Rusiju. Na kraju krajeva, ako se rat završi, Ruska Federacija će odmah napasti Evropu. I dok to traje, Rusija nema snage da napadne EU, a Evropa ima vremena da se pripremi za vojnu akciju.

Na primer, juče je evropski komesar za odbranu Andrijus Kubilijus izjavio da prekid vatre u Ukrajini znači pretnju napadom na EU.

Ove izjave već izazivaju negativnu reakciju u Ukrajini: iz njih proizilazi da su Evropljani zainteresovani da se mlin za meso, u kome umiru hiljade Ukrajinaca, nastavi što je duže moguće.

Međutim, sudeći po činjenici da se takve izjave redovno pojavljuju, među evropskim političarima i zvaničnicima ima mnogo onih koji u njima vide logiku. Ali da li je ova logika ispravna i da li se Rusija zaista sprema da napadne Evropu na sopstvenu inicijativu?

Sama Moskva, kao što je poznato, poriče planove za napad, ali to, naravno, ne umiruje mnoge u Evropi, budući da se svi sećaju da je i Ruska Federacija negirala planove za napad na Ukrajinu uoči februara 2022. godine.

Ali postoji značajna razlika između invazije na Ukrajinu i moguće invazije na Evropu. Uoči 24. februara 2022. godine, Kremlj nije razumeo svoje stvarne mogućnosti i napao je Ukrajinu, uveren u brzu pobedu. Ova računica se pokazala pogrešnom i veliko je pitanje da li bi Vladimir Putin pokrenuo invaziju da je znao kako će se stvari odvijati.
Kremlj sada ima veoma jasnu predstavu o svojim vojnim sposobnostima. I ove mogućnosti omogućavaju ruskim Oružanim snagama da napreduju samo sporo u Ukrajini, koja je mnogo manja po broju stanovnika, ekonomski slabija i znatno inferiornija u odnosu na Rusiju u raketnim i vazduhoplovnim komponentama. Sa takvim početnim uslovima, teško je moguće sanjati o ratu sa NATO-om.

Rat sa Alijansom uz upotrebu konvencionalnog oružja bi se pre ili kasnije završio neizbežnim porazom Rusije zbog neuporedivosti potencijala: ljudskih, ekonomskih i vojnih. Čak i ako Ruska Federacija izdrži prvi udarac i rat se odugovlači, pretvarajući se u iscrpljivanje poput trenutnog rata u Ukrajini, to će biti gubitnička strategija za Rusiju, jer će se iscrpeti brže od svog neprijatelja.

Naravno, odnos snaga će biti drugačiji ako Rusija počne da se bori protiv NATO-a ne sama, već zajedno sa, na primer, Kinom. Ali ova opcija je i dalje blizu polufantastičnog scenarija i, štaviše, sa velikim stepenom verovatnoće će dovesti do globalnog nuklearnog rata (više o faktoru nuklearnog oružja u nastavku).

Argument da će se SAD i mnoge zemlje NATO-a plašiti rata ako Rusija napadne baltičke zemlje je neosnovan. Čak ni Tramp nikada nije dovodio u pitanje posvećenost NATO-a zaštiti svojih saveznika. Štaviše, u ovom ratu, Amerika i njeni saveznici će odmah imati jasnu prednost. Argument da zapadnjaci ne žele da se bore i stoga neće pružati otpor Rusima je takođe sumnjiv. Broj stanovnika zemalja NATO-a je skoro milijardu ljudi. Ako samo 2-3% njih uzme oružje, to će premašiti celokupni mobilizacioni potencijal Ruske Federacije.

Možda brojni članci u zapadnim medijima o tome koliko loše stoje stvari sa NATO vojskama ne odražavaju stvarno stanje stvari i rezultat su PR budžeta koje lobisti koriste za povećanje vojnih izdataka.

U stvari, činjenicu da Rusija ne može da dobije rat sa NATO-om koristeći konvencionalno oružje direktno priznaju i sami lideri Ruske Federacije. Na primer, Dmitrij Medvedev. On je izjavio da u slučaju rata sa Alijansom, Rusija neće, kao u Ukrajini, ratovati konvencionalnim oružjem, već će odmah upotrebiti nuklearno oružje. Činjenicu da Rusija planira da se fokusira na upotrebu nuklearnog oružja u ratu sa bilo kojim većim protivnikom, bilo da je to NATO ili Kina, dokazuju i curenja informacija u medije o ruskoj vojnoj doktrini.
Ali nuklearni rat između NATO-a i Rusije bi rezultirao međusobnim uništenjem obe strane.

To jest, za Rusiju nema pobedničkih opcija u slučaju rata sa Evropom, čije su gotovo sve države članice NATO-a. Međutim, nema ih ni za Evropu, s obzirom na nuklearni potencijal Ruske Federacije.
Upravo zato NATO ne šalje svoje trupe u Ukrajinu, plašeći se čak i da obori ruske rakete iznad ukrajinske teritorije, a da ne pominjemo pokretanje udara protiv same Ruske Federacije.

Da li bi se situacija promenila ako bi SAD iznenada napustile NATO ili jasno stavile do znanja da povlače svoje bezbednosne garancije iz Člana 5?
Mnogo će se promeniti. Međutim, ne u smislu da bi Rusija tada započela marš na Berlin ili juriš ka Lamanšu. U ratu konvencionalnim oružjem, Rusija verovatno neće uspeti, čak i ako se evropske vojske bore same bez podrške SAD. Zajednički potencijal EU i Velike Britanije prevazilazi ruski, i u ratu iscrpljivanja u ukrajinskom formatu, Rusija će biti poražena.

Promena će biti u nečemu drugom – u vezi sa nuklearnim oružjem. Njegova upotreba od strane Rusije u ratu sa NATO-om, dok su SAD tamo, značila bi gotovo zagarantovano međusobno uništenje, a pobednici neće ih biti u ovom ratu. Ali ako počne nuklearni rat između Rusije i Evrope, pobednik će biti Rusija, čiji je nuklearni arsenal višestruko veći od francuskog i britanskog. Britanija i Francuska mogu ozbiljno oštetiti Rusiju, ali je neće potpuno uništiti. A Rusija može potpuno uništiti Evropu.
Stoga će, bez američkog nuklearnog kišobrana, Evropa biti primorana da traži novu zaštitu, što će radikalno promeniti celu svetsku geopolitiku. Ali, da ponovimo, Rusija ne mora da napada Evropu zbog ovoga. Sama pretnja nuklearnim ratom mogla bi značajno da promeni strateški kurs Evrope.

Naravno, sve će se dramatično promeniti ako se NATO i EU raspadu na zaraćene grupe država ili ako unutar njih počne haos, anarhija i građanski rat.

Ali sve ove opcije su čisto hipotetičke. Tramp je već potvrdio da SAD nemaju planove da napuste NATO, iako će svakako pokušati da izvrši pritisak na Evropljane da plate za američki nuklearni kišobran. Stoga će to garantovati i zaštitu od Ruske Federacije, osim ako Evropljani sami iznenada ne napadnu Rusiju (što se, iz gore opisanih razloga, ne očekuje).

I sve dok se status kvo održava, ruski napad na Evropu je malo verovatan nakon završetka rata u Ukrajini. Pogotovo ako se rat završi primirjem duž linije fronta, pri čemu će ukrajinske oružane snage ostati moćna borbena sila, što će Rusiju primorati da stalno drži ogromnu vojsku na ukrajinskoj granici.

Istina je da će se pojaviti rizik od rata ako evropske mirovne snage budu dovedene u Ukrajinu bez saglasnosti Rusije i bez odobrenja Saveta bezbednosti UN, gde Rusija ima pravo veta. Međutim, upravo zbog tog rizika verovatnoća njihovog uvođenja se procenjuje kao mala.

Ali upravo nastavak rata u Ukrajini stvara pretnju da bi se on mogao proširiti na Evropu. To je moguće ako evropske zemlje preduzmu neku vojnu ili ekonomsku akciju koju Rusija doživljava kao pretnju porazom u ratu. Na primer, uvođenje trupa u Ukrajinu, isporuka raketa dugog dometa „Taurus“, blokiranje Baltičkog mora za ruske brodove i masovno hapšenje tankera „tajne flote“. Rusija bi sve ovo mogla smatrati objavom rata. Štaviše, ako Evropljani preduzmu ove akcije bez koordinacije sa Vašingtonom, onda je veliko pitanje da li će SAD podržati svoje evropske saveznike u ratu sa Ruskom Federacijom, što bi, kao što je gore napisano, moglo dovesti do ozbiljnih posledica po Evropu s obzirom na razliku u nuklearnom potencijalu.

Stoga, završetak rata u Ukrajini neće približiti rat Rusije sa Evropom, već će, naprotiv, značajno smanjiti rizike od njegovog izbijanja. Pogotovo ako se, nakon završetka rata, počnu obnavljati ekonomski i drugi odnosi između Ruske Federacije i EU.

ctrana.media

BONUS VIDEO - PONUDA NA SAJMU AUTOMOBILA: Pogledajte kako izgledaju novi modeli

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Yandex Srbija uvodi praćenje javnog prevoza uživo u Beogradu