NIJE HAG SVIMA MIO: Bura posle odluke Donalda Trampa da sankcioniše MKS i njegove službenike
Odluka američkog predsednika Donalda Trampa da sankcioniše Međunarodni krivični sud u Hagu, zabranjujući mu da istražuje o američkim državljanima i prijateljima SAD kao što su Izrael i njegov premijer Benjamin Netanijahu, uz zabranu ulaska na američko tlo zaposlenima u ovom sudu i zaleđivanje njihove imovine, podigla je strahovitu buru u stilu "tornada Tramp", kako ga je u pozitivnom kontekstu nazvao mađarski premijer Vitor Orban i dodatno je pocepala ionako podeljeni svet.
Foto EPA
I dok se jedni pozivaju na neophodnost da ova institucija opstane, drugi ističu njen pristrasni i parcijalni pristup. Grupa od 79 zemalja potpisala je pismo nedvosmislene podrške MKS.
- Sud predstavlja suštinski stub međunarodnog pravosudnog sistema koji obezbeđuje odgovornost za najteže međunarodne zločine i pravdu za žrtve – stoji u ovom dokumentu iza koga su stale zemlje kao što su Francuska, Nemačka i Velika Britanija, ali ne i Mađarska, Italija, Češka ili Australija.
Podršku je na ovaj način uputilo samo dve trećine od 125 država članica. Neke od zemalja čak razmišljaju da se povuku iz ove institucije.
- Vreme je da Mađarska preispita šta radi u međunarodnoj organizaciji koja je pod sankcijama SAD! U međunarodnoj politici duvaju novi vetrovi – poručio je mađarski premijer Viktor Orban.
S druge strane, vodeće jezgro EU i briselska administracija stoje uz Hag.
- Sankcije nisu odgovarajuće sredstvo. One ugrožavaju instituciju koja treba da obezbedi da diktatori ovog sveta ne mogu tek tako da progone ljude i započinju ratove, što je veoma važno – istakao je odlazeći nemački kancelar Olaf Šolc.
I Pariz je na istom stanovištu.
- U saradnji sa našim evropskim partnerima i drugim državama potpisnicama Rimskog statuta, mobilisaćemo se da obezbedimo da Sud uvek bude u stanju da nastavi da ispunjava svoju misiju na nezavisan i nepristrasan način – poručili su iz Ke d'Orseja.
I evropske inistitucije su stale u odbranu MKS. Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta je poručio da sankcije ugrožavaju nezavisnost suda i podrivaju sistem međunarodnog krivičnog pravosuđa u celini. Košta je u Briselu primio predsednicu MKS Tomoko Akane i tom prilikom izjavio da ova institucija ima ključnu rolu u izricanju pravde za žrtve nekih od najstrašnijih zločina na svetu.
Prekoputa, u Evropskoj komisiji su izrazili bojazan da bi Trampova odluka mogla da dovede u pitanje i "traženje pravde u Ukrajini" koja je pristupila MKS tek početkom ove godine. U EK su izrazili žaljenje zbog Trmpove izvršne naredbe, istakavši da predstavlja ozbiljan izazov za rad MKS, sa rizikom da utiče na tekuće istrage i postupke. Portparol ove inistitucije je naglasio da će u Briselu pratiti uticaj odluke i proceniti moguće mere koje treba preduzeti.
- MKS obezbeđuje odgovornost za međunarodne zločine i daje žrtvama širom sveta pravo glasa. Mora biti u mogućnosti da slobodno nastavi borbu protiv nekažnjivosti – istakla je predsednica EK Ursula fon der Lajen.
SAD, ali ni Izrael, kao ni Rusija, Kina ili Inidija, nisu potpisnice Rimskog statuta kojim je osnovan MKS. Neke zemlje odbijaju da se povinuju njegovim odlukama, poput Mongolije, kada je u poseti ovoj zemlji u septembru bio ruski predsednik Vladimir Putin.
HOLANDIJA "ŽALI" ZBOG SUDA
Zbog Trampove odluke zažalila je i Holandija na čijem tlu se nalazi ovaj sud.
- Još ne znamo tačan uticaj ove odluke, ali mogla bi da učini rad suda veoma teškim i možda nemogućim u nekim oblastima. Učinićemo sve što možemo da osiguramo da sud može da ispuni svoje zadatke – poručio je holandski premijer Dik Shof, dok je šef diplomatije ove zemqe Kaspar Veldkamp dodao da je rad ovog pravosuđa "neizostavan za borbu protiv nekažnjenosti".
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)