BALTIČKE ZEMLJE SA STREPNJOM IŠČEKUJU AMERIČKE IZBORE: NJihova bezbednost zavisi od idućeg predsednika SAD

Sa politizacijom američke podrške Ukrajini i dovođenjem Donalda Trampa u pitanje obaveze uzajamne odbrane NATO-a, čini se da je budućnost evropske i transatlantske bezbednosti u pitanju za Estoniju, Litvaniju i Letoniju.

БАЛТИЧКЕ ЗЕМЉЕ СА СТРЕПЊОМ ИШЧЕКУЈУ АМЕРИЧКЕ ИЗБОРЕ: Њихова безбедност зависи од идућег председника САД

Foto: Shutterstock

Mali broj članica NATO alijanse je toliko isloženo posledicama transatlanstskog rascepa, a među njima su Estonija, Letonija i Litvanija koje su na granici sa Rusijom i stalno podvrgnute njenim pretnjama te je njihova bezbednosna zavisnost od SAD naglašena tokom predsedničkih izbora u ovoj zemlji.

Ove tri manje države priznale su da se uloga SAD u Evropi menja i da će se tako nastaviti bez obzira na rezultat, usled pojačanja sistemskog rivalsta sa Kinom i većeg fokusa na Indo-Pacifik.

Većina baltičkih zvaničnika se nada će demokratske institucije i vladina birokratija ograničiti sledećeg predsednika u radikalnim promenama politike, a za njih će ključni uticaj biti na evoluciju promene u transatlantskim odnosima i na to kako se time upravlja u Vašingtonu.

Smatra se i prenosi da je kritični test Ukrajina.

Iako je rano vođstvo aktuelnog predsednika Džo Bajdena u reagovanju na sukobe u Ukrajini potvrdilo da su SAD neophodne ovom delu Evrope, baltički zvaničnici smatraju da je njegov pristup na kraju razočaravajući.

Bivši i sadašnji zvaničnici nedavno su potpisali otvoreno pismo pozivajući Bajdena da "ne okalja svoje nasleđe" ograničavanjem upotrebe zapadnog oružja protiv ciljeva unutar Rusije i propustom da Kijevu obezbedi dodatno oružje.

Foto Tanjug-AP

Baltičke vlade takođe nastoje da održe pažnju Sjedinjenih Država na njihove potrebe podržavajući ih u ograničavanju globalne asertivnosti Kine.

Dok je Litvanija bila najglasnija u tome, težeći bliskim vezama sa Tajvanom i ponekad tvrdolinijaškom programu razdvajanja, sve tri zemlje su preduzele mere za rešavanje ekonomske zavisnosti i tehnoloških rizika u vezi sa Kinom.

Oni su takođe vršili pritisak na ostatak EU da učini isto, na primer, povlačenjem iz formata saradnje 17+1 sa Kinom i glasanjem za tarife na kineska električna vozila.

Pokazivanje njihove usklađenosti sa Sjedinjenim Državama nije jedini razlog za ovakav stav (na primer, podrška Pekinga Rusiji je kritičan izvor napetosti), ali ovo razmatranje je manje-više eksplicitno u njihovom donošenju odluka, prenosi Emerging Europe.

Estonija, Letonija i Litvanija se nadaju da će im ovaj pristup pridobiti naklonost bilo koje američke administracije.

Ipak, iako bi se mogli prilagoditi Trampovom transakcionizmu, on bi sigurno ponovo pokušao da izvrši pritisak na evropske zemlje da podele teret i da sprovode agresivnu trgovinsku politiku prema EU, što bi za njih bilo veoma problematično.

Nasuprot tome, očekuju da će Haris ispuniti svoje obećanje o kontinuitetu u posvećenosti NATO-u i angažmanu u Evropi.

(Emerging Europe)

BONUS VIDEO:

RUSIJA LANSIRALA RAKETU: Pogledajte trenutak lansiranja

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

OBJAVLJENE TAČNE ADRESE U EU: Nemačka glavna baza za proizvodnju oružja za Ukrajinu Čeka se reakcija Moskve

OBJAVLjENE TAČNE ADRESE U EU: "Nemačka glavna baza za proizvodnju oružja za Ukrajinu" Čeka se reakcija Moskve

NEMAČKA je praktično postala glavna industrijska baza ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa u ratu protiv Rusije, a upravo Berlin stoji iza terorističkih napada na ruske civilne ciljeve, rekao je lider pokreta „Druga Ukrajina“ Viktor Medvedčuk. Istovremeno, on je otkrio adrese najvažnijih nemačkih kompanija koje proizvode oružje za Ukrajinu.

13. 07. 2026. u 12:47

Komentari (0)

Društvena odgovornost kao temelj poslovanja kompanije Meridianbet