NA MOSKVU BI SAMO PEKING MOGAO DA UTIČE: Predlog francuskog admirala Anrija Lakaja kako da se zaustavi sukob u Ukrajini

Svet je na ivici katastrofe, ali postoji nada da je možemo izbeći.

НА МОСКВУ БИ САМО ПЕКИНГ МОГАО ДА УТИЧЕ: Предлог француског адмирала Анрија Лакаја како да се заустави сукоб у Украјини

Foto: Goran Čvorović

Ovim rečima upozorava i istovremeno izražava umereni optimizam u razgovoru za "Večernje novosti", francuski admiral Anri Lakaj (87), pod čijom komandom su, dok se nalazio u aktivnoj službi, bile francuske nuklearne podmornice.

Mnogo iskustva ima Lakaj, nagledao se kriznih i napetih situacija, učestvovao u ratovima, bio oči u oči sa opasnošću, ali čini se da, prema njegovim rečima, planeta nikada nije bila bliže rubu propasti, nego danas.

• Da li ste ikada pomislili da bi jednoga dana u Evropi ponovo mogao da izbije rat?

- Iskreno, nisam mislio da to može da se dogodi. Verovao sam da će pregovori između Rusije i Ukrajine koji su prethodlili sukobu uroditi plodom. Ali, prevario sam se. Sve ovo me je iznenadilo. Možda i zato što sam odavno napustio aktivnu službu. Stvari se danas brzo menjaju i drugačije su nego u moje doba. Mislili smo da je posle strašnog rata u Jugoslaviji Evropa konačno ušla u period mira. Svi smo govorili: ovo nikad više ne sme da se ponovi! A evo, ponovilo se.

• Amerika i Velika Britanija šalju Ukrajini municiju s osiromašenim uranijumom. Srbija je zbog toga mnogo propatila 1999. godine, porastao je i broj kancerogenih oboljenja. Lekcija nije naučena?

- Dok sam bio u službi, mi takvu vrstu municije nikada nismo koristili. Ne poznajem najbolje njene karakteristike. Veoma je, u principu, opasno upotrebljavati sve ono što bi u manjoj ili većoj količini moglo da vodi ka opštoj katastrofi.

• Bili ste komnadant na podmornicama koje su sa sobom nosile nuklearne rakete. I tada je moglo da dođe do tragedije?

- Kada sam bio na misiji u podmornicima, bio sam, na neki način, plaćen da se ne služim tim nuklearnim naoružanjem. Hoću zapravo da kažem da smo znali da možemo da ga upotrebimo samo u poslednjem slučaju i u ekstremnoj situaciji.

Foto: Goran Čvorović

Petar Petrović Pepi i admiral Anri Lakaj

• Šta bi ste uradili da ste dobili takvu naredbu?

- Povinovao bih se! Inače, čemu služi biti u vojsci, komnandovati, krenuti u akciju i ne izvršiti naredbu? Ali, dobro je to što tokom čitave karijere nisam došao u tu priliku. Nismo, čak, nikada bili u stanju pripravnosti, nismo se našli u situaciji da budemo zabrinuti da li bismo to mogli da uradimo. Na sreću! Bilo mi je, s te strane, lako. Ali, da sam dobio naredbu, kao što sam rekao, poslušao bih, s tim što bih posle toga sigurno gorko zažalio.

• Da li bi neko danas mogao da pritisne crveno dugme, imajući u vidu sve veću napetost između Rusa i Amerikanaca u savremenom svetu?

- Nadam se da neće. Jer, to bi uništilo i Evropu, i planetu. Poznajem situaciju u Francuskoj i NATO i znam da mi tako nešto nećemo dozvoliti. Šansa da Rusi to urade manja je od promila. A ukoliko bi se to desilo, bila to istinska katastrofa. Ne bi ostalo mnogo toga od Ukrajine, a došli bismo i do kraja sveta. Želim da verujem da se ništa slično neće dogoditi. Ali, niko ne može da se zakune da se to zaista neće i desiti. Već smo prisustvovali suludim situacijama.

• Kako zaustaviti ovaj rat?

- Jedina stvar koja bi mogla da ga zaustavi je sporazum između Amerikanaca i Kineza. Peking bi trebalo da utiče na Vladimira Putina da rat stane, uz dobijene garancije.

KONCERT OPERSKIH PEVAČA

Ovaj razgovor zakazali smo u restoranu "Kod Suzane" pored srpske pravoslavne crkve Sveti Sava u ulici Simplon, a sa nama je tu bio i Petar Petrović Pepi, predstavnik udruženja starih srpskih ratnika u Parizu. Bila je to prilika da Pepi i admiral utanače poslednje detalje oko zajedničke organizacije koncerta operskih pevača iz Srbije povodom predstojeće proslave Dana pobede u Prvom svetskom ratu, u čemu će učestvovati i francuski Memorijal solunskog fronta, kome je admiral Lakaj predsedavao dugi niz godina.

• Bivši francuski predsednik Nikola Sarkozi smatra da je jedini način da se sedne za sto i razgovara s Rusijom...

- Verovatno ima razloga da tako misli. Možda poseduje informacije koje mi nemamo. Ali, trenutno, ne vidim šta bi moglo da zaustavi Rusiju i Putina.

• Sarkozi je rekao i da Ukrajina treba da ostane vojno neutralna da ne bi provocirala Rusiju?

- Danas to više nije moguće. Lepo je to reći, ali stvari su otišle predaleko.

• Vidite li kraj rata blizu?

- Iskreno, ne. Ne znam kako bi to moglo da se uradi. I, to je najstrašnije. Svet ulazi u period neizvesnosti koja može potrajati godinama. Sve ovo me mnogo zabrinjava.

• Hoće li se sukob proširiti dalje, recimo na AFriku, gde sada ima mnogo promena?

- Može da bude ratova u Africi, ali oni nemaju taj značaj kao aktuelni sukob u Ukrajini, gde postoji rizik od potpune destrukcije.

• Hoćete li uskoro i Srbiju i Grčku, gde ste uvek rado viđen gost?

- Udaljio sam se malo od udruženja starih ratnika. Godine čine svoje. Povukao sam se. Ali, i dalje imam određene kontakte. Voleo bih da ponovo posetim memorijal Solunskog fronta. Održavam kontakte i sa Srbima u Parizu, s kojima sam išao zajedno i u Srbiju i u Grčku, odakle nosim prelepe uspomene. Uvek sam se kod vas osećao kao kod kuće. Radujem se novom susretu i nekom budućem odlasku u Beograd.

Foto: Goran Čvorović

• Dobili ste Zlatnu medalju za zasluge od predsednika Srbije. Koliko vam to znači?

- Išao sam u Beograd da je lično primim. Sve to me je veoma dirnulo. Bio sam veoma počastvovan time što sam odlikovan. Stavio sam do znanja to i predsedniku, preneo mu moje zalaganje za negovanje prijateljstva između naše dve tradicionalno bliske zemlje.

• Koliko je u Francuskoj ostalo sećanja na to prijateljstvo iskovano u rovovima Velikog rata?

- Sada se na taj, ipak davni, period gleda kao na istorijsko nasleđe, dok realnost često ima svoje savremene rezone i logiku. Ta sećanja i prijateljstvo naročito je zatamnio period devedesetih godina prošlog veka i bombardovanje iz 1999. Ranije simpatije na obe strane tada su nestale. Ali, stvari se sada polako menjaju. Vremenom će se odnosi poboljšavati, ali sumnjam da će biti kao u najboljim danima naše zajedničke istorije. Srećom, postoje ljudi, i među Francuzima, i među Srbima, poput nas, koji nastoje da se ovo prijateljstvo trajno održi.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

Komentari (2)

ČUDO U BEOGRADU: Ruska himna prestala da se intonira tokom dodele zlata, a onda se desilo - ovo (VIDEO)