KEMBRIDŽ SE RAĐAO I IZ KRVI CRNACA: Čuveni univerzitet rastao od donacija kompanija uključenih u trgovinu robljem

Драган Вујичић

25. 09. 2022. u 08:10

UNIVERZITET u Kembridžu imao je "značajnu korist" od transatlantske trgovine robljem.

КЕМБРИЏ СЕ РАЂАО И ИЗ КРВИ ЦРНАЦА: Чувени универзитет растао од донација компанија укључених у трговину робљем

Foto Vikipedija

Iako nijedan dokaz ne pokazuje da su porobljeni ili plantaže robova bili u vlasništvu univerziteta, institucija je imala koristi od bogatstva investitora koje je nastalo posedovanjem robova. Ukratko, ovo je rezultat istraživanje koje je naručio prorektor Kembridža Stiven Tup 2019. nakon što je u Americi počeo da se diže "Talas 1619" sa novim rasnim teorijama.

U saopštenju u kojem se objavljuju rezultati istraživanja, univerzitet je otkrio: "Istraživanje nije pronašlo nikakve dokaze da je univerzitet direktno posedovao plantaže robova ili robove. Međutim, on je identifikovao značajne koristi za univerzitet i njegove fakultete koje proizlaze iz ulaganja u kompanije koje su bile učesnici u trgovini, od pojedinačnih dobrotvora i od naknada dobijenih od porodica vlasnika plantaža".

Ogromne doprinose dali su pojedinačni koledži kao što su Gonville & Caius, Triniti i King's, pri čemu je nekoliko njih investiralo u kompanije koje su direktno uključene u trgovinu robljem u Atlantiku, što je označilo transport približno 10 do 12 miliona porobljenih Afrikanaca preko Atlantskog okeana.

Kao što je otkriveno u rezultatima istraživanja, Muzej Ficvilijam koji se odnosi na univerzitet je "osnovan na novcu nasleđenom od guvernera kompanije za trgovinu robljem Južnog mora", a ironično, muzej bi sledeće trebalo da organizuje izložbu o ropstvu i moći koristeći artefakte iz zbirke univerziteta.

Rasprave i o reparacijama

Prodekan Tup je rekao: "Nije u našoj mogućnosti da ispravimo istorijske greške, ali možemo početi tako što ćemo ih priznati."

Kembridžovo "učešće u imperijalizmu i ropstvu je izuzetno složeno", prema istraživačima u izveštaju, ističući da su "ubedljivi glasovi pozivali na finansijsku reparaciju", ali i sugerisali da univerzitet razmisli o načinima na koje može "napraviti razliku u zajednicama pogođenim nasleđem porobljavanja".

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja

NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja

MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).

10. 01. 2026. u 15:08

Komentari (1)

KRAJ: Z1 ukida emitovanje ustaške emisije Bujica