AMERIČKI NAUČNICI: Nuklearna energija ključna u smanjenju emisije CO2
AMERIČKI naučnici su došli do zaključka da će prelazak na solarne panele i vetroelektrane omogućiti čovečanstvu da smanji efekat staklene bašte za 80-85 odsto.
Novosti
Dok će sa ostalih 15-20 odsto čovečanstvo moći da se izbori samo uz masovnu upotrebu nuklearne energije. Rezultati su objavljeni u naučnom časopisu „Natur enerdži“.
-Obnovljivi izvori energije će pomoći čovečanstvu da smanji emisije CO2, ali ne i da ih u potpunosti eliminiše. Naši proračuni pokazuju da pri strogoj kontroli količina efekta staklene bašte, nuklearna energija će postati najpouzdaniji i najjeftiniji izvor električne energije za većinu zemalja na svetu, rekao je autor istraživanja i naučnik iz američkog Instituta nauke „Karnegi“ Lej Duanj.
U svom novom istraživanju Duanj i kolege su se zainteresovale kako će zatvaranje elektrana na ugalj i gas uticati na dostupnost energije u većini zemalja sveta, ka i na cenu njene proizvodnje pomoću obnovljivih izvora energije i nuklearnih elektrana.
Naučnici su analizirali kako se menja nivo sunčeve svetlosti na površini i snaga vetrova na teritorijama u 46 ključnih država i regiona sveta: u Sjedinjenim Američkim Državama, Evropi, Rusiji, Kini, Indiji, Australiji i nekim zemljama Severne Afrike i Latinske Amerike. Ove podatke su iskoristili za obračun cene električne energije pri delimičnom ili potpunom odustajanju od fosilnih goriva.
Kada se količina CO2 smanjila za približno 15-20 odsto, vetrenjače i solarni paneli su se pokazali povoljnijim za izgradnju i eksploataciju nego nuklearne elektrane.
U slučaju kada se količina CO2 smanjila za 98-99 odsto od trenutnog nivoa, situacija je bila obrnuta – nuklearna energija je bila značajno jeftinija i povoljnija od obnovljivih izvora svetla i toplote uz sličan nivo investicija. To je posebno bilo karakteristično za Brazil, Nemačku i mnoge druge države čiji klimatski uslovi ne pogoduju za rad vetrenjača.
U Brazilu će nuklearna energija biti isplativija nego energija dobijena od vetroparkova i solarnih panela prilikom smanjenja emisije za 80 odsto i više, dok će u Nemačkoj izgradnja nuklearnih elektrana biti isplativija ako se 84 odsto smanji emisija gasova sa efektom staklene bašte.
U tom slučaju, ako cena izgradnje i eksploatacije nuklearnih elektrana se značajno smanji u narednim godinama, onda će i i ta granica biti još niža oko 50 odsto za Nemačku i šest odsto za Brazil.
Ovi rezultati, po mišljenju Leja Duanja i njegovih kolega, govore o tome da klimatolozi potcenjuju potencijalni doprinos nuklearne energije u borbi sa globalnim otopljenjem.
Dalji razvoj nuklearnih tehnologija, kako se nadaju naučnici, će omogućiti da se ubrza prelazak čovečanstva ka potpuno dekarbonizovanoj ekonomiji.
rs.sputniknews.com
BONUS VIDEO: DAN KADA JE KONAČNO ZATVOREN ČERNOBILj - Posledice nuklearne katastrofe trajaće 24.000 godina
Preporučujemo
TRGOVANjE DOZVOLAMA ZA CO2: Dostiglo rekordnih 760 milijardi evra, EU "pogurala" cene
31. 01. 2022. u 17:42
BIL GEJTS NAJAVIO SLEDEĆU KNjIGU: Objasniće kako je postao predmet teorija zavera
09. 02. 2022. u 16:15
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)