"RAT" IZMEĐU AUSTRALIJE I KINE SE NASTAVLJA: Pokušali da blokiraju upotrebu "Sinofarm" vakcina u Papua Novoj Gvineji
SERIJA sukoba na ekonomskom i diplomatskom nivou između Kine i Australije proširio se na vakcinaciju u pacifičkom regionu.
Foto: Z. Jovanović
Sukob se nastavio nakon što je Kina optužila Australiju da pokušava da blokira upotrebu "Sinofarmove" vakcine u Papua Novoj Gvineji.
Australija i Kina su nedavno ponudili Papua Novoj Gvineji pomoć u borbi protiv pandemije, ali je Kina optužila Australiju za sabotažu i pokušaj blokade korišćenja vakcine kineske kompanije "Sinofarm", preneo je En-Bi-Si.
U pitanju je optužba koja ukazuje na povećane tenzije u pacifičkom regionu, gde se Kina i Australija nadmeću za uticaj.
- To je konstanta u obrascu koji se pojavio poslednjih godina. Prikazivanje Australije kao nekoga ko nije na strani Pacifika je deo strategije Kine - naveo je Grejem Smit sa Australijskog nacionalnog univerziteta.
Kina je u poslednjih 20 godina postala treći najveći donator u regionu Pacifika, dok pre toga gotovo da nije imala nikakvo prisustvo.
Sa gotovo devet miliona stanovnika, Papua Nova Gvineja je jedna od kulturno najraznolikijih zemalja na svetu, a poput mnogih zemalja u razvoju, okrenula se međunarodnoj zajednici za pomoć u vakcinaciji protiv koronavirusa, a potreba za većim brojem vakcina se javila nakon velikog broja zaraženih u martu.
Kina je u julu optužila Australiju za "sabotažu vakcinama", a kinesko ministarstvo spoljnih poslova je navelo da je Australija "iskoristila probleme sa vakcinacijom kako bi stupila u političku manipulaciju".
Nakon toga je Australija odbacila optužbe, a australijski ministar za međunarodni razvoj i Pacifik Zed Seselja je rekao za En-Bi-Si da je javno zdravlje globalni interes.
- Odluke o odobravanju vakcine i njihovom korišćenju su suverene stvari za zemlje u kojima će se koristiti - dodao je australijski ministar.
Australija je poslala 28.000 doza "Astra-Zenekine" vakcine u Papua Novu Gvineju, dok je putem "Kovaks" programa dobijeno još 278.000 doza. Pored toga, pacifička država je dobila nekoliko miliona dolara za borbu protiv pandemije.
Kina je Papua Novoj Gvineji obezbedila 200.000 doza "Sinofarmove" vakcine, ali je isporuka odložena do juna, pošto se čekalo odobrenje SZO za upotrebu vakcine.
Kako prenosi lokalni mediji, samo je 4.000 doza "Sinofarmove" vakcine upotrebljeno u Papua Novoj Gvineji, od čega je većina data građanima Kine.
Region Pacifika nije jedini izvor tenzija između Kine i Australija, a odnosi dve zemlje su se pogoršali poslednjih godina. Niz događaja doveo je do narušavanja donosa, uključujući i to što su australijske bezbednosne službe među prvima uočile "Huavej" kao pretnju po bezbednost, ali i zahtev vlade Australije za nezavisnu istragu nastanka kovida 19.
Analitičari navode da je Australija ispred svih, kada je u pitanju kritikovanje Kine, zbog čega su kineske vlasti izdvojile Australiju kao zemlju koju bi trebalo kazniti zbog ponašanja.
(RTS)
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)