BORBA PROTIV GLOBALNOG ZAGREVANJA: Ideja je zatamniti Sunce da se ohladi Zemlja?

В.Н.

02. 11. 2025. u 18:15

METODA, koja oponaša efekte velikih vulkanskih erupcija ispuštanjem čestica aerosola u atmosferu, izazvala je duboke podele i ozbiljna upozorenja među naučnicima.

БОРБА ПРОТИВ ГЛОБАЛНОГ ЗАГРЕВАЊА: Идеја је затамнити Сунце да се охлади Земља?

Foto: Printskrin Jutjub/ European Space Agency, ESA

Dok se svet bori protiv globalnog zagrevanja, neki naučnici razmatraju radikalnu ideju: namerno zatamnjivanje Sunca kako bi se privremeno ohladila planeta.

Metoda, koja oponaša efekte velikih vulkanskih erupcija ispuštanjem čestica aerosola u atmosferu, izazvala je duboke podele i ozbiljna upozorenja unutar naučne zajednice zbog svojih nepredvidivih posledica i sumnjive efikasnosti, piše Futurizam.

Idealizovani modeli i surova stvarnost

Naučnici sa Kolumbijske škole za klimu upozoravaju da smo samo zagrebali površinu razumevanja mogućih posledica takozvanih stratosferskih aerosolnih injekcija (SAI) i da se oslanjamo na pretpostavke koje bi mogle da pogoršaju stvari.

- Čak i kada su SAI simulacije u klimatskim modelima sofisticirane, one će nužno biti idealizovane - rekla je Fej Meknil, naučnica za aerosole na Kolumbiji i autorka rada objavljenog u časopisu Sajentifik Reports.

- Istraživači modeliraju savršene čestice savršene veličine. I u simulaciji stavljaju tačno onoliko koliko žele, gde žele. Ali kada počnete da razmatrate gde se zapravo nalazimo, u poređenju sa tom idealizovanom situacijom, otkriva se mnogo neizvesnosti u tim predviđanjima.

- Postoji niz stvari koje bi se mogle dogoditi ako pokušate ovo da uradite - dodala je, „i mi tvrdimo da je raspon mogućih ishoda mnogo širi nego što je iko shvatao.“

Foto Pixabay

Opasnost od neželjenih posledica

U svom radu, Maknil i njene kolege su detaljno opisali ograničenja predloženih SAI projekata, ističući mnoge načine na koje aerosoli mogu negativno uticati na ekosisteme. Na primer, oslobađanje aerosola u polarnim regionima moglo bi da poremeti tropske monsunske sisteme, dok bi oslobađanje čestica u ekvatorijalnim regionima moglo da pomeri mlaznu struju.

Najčešće predložena metoda uključuje upotrebu sulfata, hemikalija koje se oslobađaju tokom vulkanskih erupcija. Međutim, takav pristup nosi dodatne rizike, od kiselih kiša do zagađenja zemljišta, upozoravaju istraživači.

Potraga za alternativama i praktični problemi

Zbog ovih rizika, drugi naučnici istražuju alternative sulfatima, kao što su dijamantska prašina i kalcijum karbonat. Prošle nedelje, kako je objavio Politiko, jedan geoinženjerski startap je prikupio 60 miliona dolara za razvoj nove čestice koja bi se mogla koristiti za odbijanje sunčeve svetlosti nazad u svemir.

Ali ovde se javljaju i novi problemi.

- Naučnici su raspravljali o upotrebi aerosolnih čestica, a da pritom nisu uzimali u obzir kako praktična ograničenja mogu sprečiti njihovo oslobađanje u dovoljno velikim količinama - objasnila je koautorka studije Miranda Hak.

Mnogi od predloženih materijala nisu posebno zastupljeni.

Dodatni problem je tendencija čestica da se zgrušaju, što bi moglo značajno smanjiti njihovu efikasnost.

Ukratko, zagovornici ove tehnologije imaju još mnogo nepoznanica koje treba rešiti pre nego što uopšte možemo da razmišljamo o zatamnjivanju Sunca. Takav pristup je samo kontroverzna alternativa pravom rešenju za globalno zagrevanje – smanjenju potrošnje fosilnih goriva i ubrzavanju prelaska na čistu energiju.

- Sve se svodi na kompromise u pogledu rizika kada se posmatra solarni geoinženjering -  zaključio je Gernot Vagner, klimatski ekonomista na Kolumbiji.

- To se neće desiti onako kako to 99 odsto ovog rada modelira.

(Index)

BONUS VIDEO - S-400 NA CRVENOM TRGU: Novosti snimile ponos ruske armije

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

AUTOBUS PUN STUDENATA SLETEO U PROVALIJU: Najmanje 17 ljudi povređeno zbog nesreće u blizini manastira (VIDEO)