ISTRAŽIVANJE POKAZALO: Iz svemira se vidi da su Alpi sve zeleniji
Cela planeta oseća posledice globalnog zagrevanja, ali ono ima posebno izražen uticaj na alpski region. Baš poput Arktika, ovaj evropski planinski venac zbog toga postaje zeleniji.
Foto Shutterstock
Cela planeta oseća posledice globalnog zagrevanja, ali ono ima posebno izražen uticaj na alpski region. Baš poput Arktika, ovaj evropski planinski venac zbog toga postaje zeleniji. Istraživači sa Univerziteta u Lozani i Univerziteta u Bazelu koristili su satelitske podatke kako bi pokazali da se vegetacija iznad linije drveća povećala u gotovo 80 odsto površine Alpa. Snežni pokrivač se takođe smanjuje, ali neznatno, za sada.
Otapanje glečera postalo je simbol klimatskih promena u Alpima. Sada je smanjenje snežnog pokrivača već vidljivo iz svemira, ali to nikako nije najveća promena. Takav je zaključak istraživačkog tima, predvođenog profesorima sa pomenutih univerziteta. Radeći sa kolegama u Holandiji i Finskoj, oni su istraživali promenu snežnog pokrivača i vegetacije koristeći satelitske podatke visoke rezolucije, od 1984. do 2021. godine. Tokom ovog perioda, biljna biomasa iznad linije drveća porasla je u više od 77 odsto posmatranog područja. Ovaj fenomen "ozelenjavanja" usled klimatskih promena je već dobro dokumentovan na Arktiku i počinje da se otkriva i u planinama.
- Pokazalo se da su razmere promene bile bukvalno ogromne na Alpima - kaže Sabine Rampf, vodeći autor studije. - Alpi postaju zeleniji jer biljke kolonizuju nova područja, a vegetacija generalno postaje gušća i viša.
Prethodne studije prvenstveno su bile fokusirane na uticaj globalnog zagrevanja na alpski biodiverzitet i promene u distribuciji biljnih vrsta. Do sada, međutim, niko nije uradio tako sveobuhvatnu analizu promena u produktivnosti vegetacije u Alpima. Autori pokazuju da je povećanje biljne biomase prvenstveno posledica promena padavina i dužih vegetacionih perioda, zbog porasta temperatura.
- Alpske biljke su prilagođene teškim uslovima, ali nisu baš konkurentne - kaže Rampfova, dodajući da, kako se uslovi životne sredine menjaju, ove specijalizovane vrste gube svoju prednost, zbog čega je jedinstveni biodiverzitet Alpa pod velikim pritiskom.
S obzirom na to da se globalno zagrevanje nastavlja, Alpi će se sve više pretvarati iz bele u zelenu boju, stvarajući začarani krug.
- Zelenije planine reflektuju manje sunčeve svetlosti zbog čega dovode do daljeg zagrevanja — i, zauzvrat, do daljeg skupljanja reflektujućih snežnih pokrivača - kaže naučnica.
Zagrevanje takođe izaziva dalje otapanje glečera i odmrzavanje zone večitog snega i leda, što može dovesti do pojave više klizišta, odrona kamenja i blata. Uz ovo, Rampfova naglašava važnu ulogu snega i leda sa Alpa u snabdevanju pijaćom vodom i, ne manje važno, za rekreaciju i turizam.
Preporučujemo
ZAŠTO SE NA BOŽIĆ NOSI SLAMA NA GROBLjE? Razlog će vas iznenaditi, ima duboku simboliku
08. 01. 2026. u 10:15
STRUČNjACI OBJAŠNjAVAJU: Šta prvo treba da proverite kada vam ne radi internet?
07. 01. 2026. u 23:22
PUTINOV SPECIJALAC: Gotovo je sa Grenlandom, neka se spremi Kanada?
SJEDINjENE Američke Države su već odlučile o sudbini Grenlanda, da li je na redu Kanada, zapitao se Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik ruskog predsednika Vladimir Putina za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom.
06. 01. 2026. u 12:49
BRITANCI TVRDE: Ovo je Trampov plan za Grenland, pogledajte šta nudi američki predsednik
SJEDINjENE Američke Države žele da ponude Grenlandu sporazum o slobodnom pridruživanju, sličan onom koje Vašington ima sa pojedinim malim državama u Tihom okeanu, saznaje Ekonomist.
06. 01. 2026. u 14:39
KAKO IZGLEDA ŽIVOT U NAJHLADNIJEM MESTU NA SVETU? Selo u kojem se automobili ne gase, telefoni ne rade, a deca idu u školu na –50°C
PROSEČNA temperatura u gradu zimi pada na -58 stepeni Celzijusa...
07. 01. 2026. u 18:20
Komentari (0)