KNJIŽEVNA KRITIKA: Granice duha - Emsura Hamzić, "Skarabej od žada"
"SKARABEJ od žada" Emsure Hamzić zbirka je novih i izabranih priča, ranije objavljenih u knjigama "Jerihonska ruža", "Večeri na Nilu" i "Smaragdni grad".
Foto: Privatna arhiva
Zajedničke tematske osnove svih priča, kako je i sama autorka zabeležila, jesu "preplitanje sna i jave, mašte i zbilje, gde stvarnost često nadmašuje i najbujniju maštu".
No, ova zbirka, koja se sastoji iz tri ciklusa, podstiče iskusnog čitaoca da je čita u različitim ključevima, i onim koje autorka u svojoj belešci nije eksplicitno ponudila.
Najprivlačnije je, čini se, ovu knjigu čitati - od fantastike prema stvarnosti. U njoj nalazimo atmosferu, fantastiku i začudnost koje umnogome podsećaju na neke od pripovedaka Stanislava Krakova uvrštene u zbirku "Crveni Pjero" - pogotovu u pripovetkama u kojima su očuđeni pripovedani prostori, tj. prostori susreta zanesenih, jedno drugom naklonjenih bića, jer je uvek reč o nekom povlašćenom prostoru, na specifičan način izdvojenom od sveta, kao i fantastiku nastasijevićevskog tipa, poput one koju nalazimo u "Darovima moje rođake Marije", koje karakteriše začudan, neuobičajen, neočekivan odnos junaka.
Osim što to svedoči o spisateljičinom utemeljenju u tradiciji i naslanjanju na nju, kazuje i o njenom senzibilitetu za udaljene, za nas egzotične kulture - što najbolje sagledavamo čitajući priče "Ismail", "Naušnice", "Smaragdni grad" i Misirsko prokletstvo - ali, verovatno i o njenom implicitnom nastojanju da nam približi odlike druge, široko zastupljene vere, o čemu, na primer, svedoči pripovetka Kismet.
Foto: Promo
Atmosfera u navedenim pričama ima patinu starine, onu koja podseća na egzotiku kultura i pripovedanog mesta i vremena, ali i na egzotiku romantičnosti koja uopšte nije karakteristična za savremenost, čak i kada ona sadrži elemente fantastike. Fantastika u pričama čije nam je pripovedano vreme znatno bliže kao da je u funkciji opomene na totalnu dehumanizaciju koja nameće ukidanje empatije među ljudima i na dekonstrukciju osnovnih ćelija društva, kao i na zloupotrebu dostignuća ljudskog duha, kao što je to, pre svega, nauka, a što uslovljava rušenje sveta u kakvom smo da sada živeli i života kakav sigurno više nećemo živeti - o čemu svedočimo svi i van literature. Te priče sadrže izrazito naturalističke elemente i ispituju granice duha, emocija i svesti junaka koji razumeju da sa savremenim svetom nešto suštinski nije u redu. O takvom stanju stvari svedoče priče "Soba A" i "Avelijanci - Sirijanci".
U nekima od tih priča prisustvo onih koji pripadaju vanzemaljskim civilizacijama prvenstveno je u funkciji da pokaže kakva je naša savremena - koja je u odnosu na čoveka koji je nastao po Božjoj promisli, ili pak po promisli prirode - neizmerno daleko - a koja kazuje i na šta je sve spreman savremeni čovek - koji je to sve manje.
Perfidnost aktuelnog trenutka koji emituje sve vrste nesigurnosti uslovljava dezorijentaciju i konstantni strah običnog ljudskog bića.
Taj strah manifestuje se čak i u našim malim svakodnevnim sujeverjima, ali i u verovanju da junaci knjiga koje smo čitali neminovno utiču na našu sudbinu. Moguća uteha i utočište možda bi moglo biti stvaranje, kazuje nam "Skarabej od žada" Emsure Hamzić.
Preporučujemo
NIKAD JAČI UDARAC ZA RUSE OD POČETKA RATA: Ukrajinske rakete letele više od 1.300 km, pogođena ključna fabrika (VIDEO)
UKRAJINA je u subotu uveče pogodila jedno od strateški najznačajnijih odbrambenih postrojenja Rusije, napavši Votkinski mašinski zavod u udaljenom regionu, skoro 1.300 kilometara od ukrajinske granice - što predstavlja najdublji udar ikada izveden ukrajinskim oružjem domaće proizvodnje.
25. 02. 2026. u 12:25
CEO REGION JE ZGROŽEN! Evo šta je uradila takmičarka lažne države Kosovo kada je videla Srpkinju na pobedničkom postolju
BRUKA i sramota na jednom od evropskih takmičenja u tekvondou za mlade u Sarajevu!
25. 02. 2026. u 11:35
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)