Čabraja: Smatram da je preterano da retroaktivno menjate naslove knjiga, slika, pesama, toponima
PRE nekoliko dana u Francuskoj je izašlo novo izdanje kultnog krimi-romana Agate Kristi "Deset malih crnaca" sa izmenjenim naslovom "I ne osta nijedan". U duhu političke korektnosti, naziv originala iz 1939. godine promenjen je tako u gotovo svim evropskim zemljama, osim Španije i Grčke.
"Deset malih crnaca" je najtiražniji krimić u istoriji, sa više od 100 miliona prodatih primeraka širom sveta, a ime je dobio po narodnoj pesmi iz druge polovine 19. veka, oko koje se i vrti glavni zaplet romana. Naslov je, međutim, od početka bio sporan za Amerikance, pa se već prvo izdanje (iz 1940) razlikovalo od britanskog, a roman je dobio ime po poslednjem stihu pomenute pesme "I ne osta nijedan".
Kako reč crnac u Americi ima pežorativno značenje, tako je iz romana Agate Kristi izbačeno svako njegovo spominjanje (ukupno 74 puta), crnci su postali vojnici, a Crnačko ostrvo - Vojničko ostrvo. Pojedina izdanja u Americi, ali kasnije i u Britaniji, izlazila su i pod naslovom "Deset malih Indijanaca".
- Niko ne bi trebalo da koristi reči koje su uvredljive za druge. U vreme kada je napisan roman jezik je bio drugačiji i koristile su se neke reči koje su danas s pravom zabranjene - kazao je Džejms Pričard, praunuk i naslednik Agate Kristi, opravdavajući najnoviju izmenu naslova u francuskom prevodu.
Osim Amerike, ostatak sveta dugo se držao originala. U Velikoj Britaniji krajem osamdesetih "crnci" su prvo postali "Indijanci", a kasnije "vojnici". U 21. veku politička korektnost je dobila na zamahu u mnogim sferama, pa je tako i roman Agate Kristi pretrpeo izmene u brojnim zemljama. Posle protesta građana u Hanoveru 2002. zbog "uvredljivog naslova" najavljenog pozorišnog komada "Deset malih crnaca" Nemačka je već sledeće godine pripremila novo izdanje romana "koje ne vređa nikoga". Slične zahteve imale su potom različite organizacije u Danskoj, Švedskoj, Slovačkoj... pa su objavljeni novi prevodi sa američkim naslovom "I ne osta nijedan".
Prošle godine i Srbija se našla u društvu "politički korektnih". Izdavačka kuća "Laguna" objavila je najtiražniji roman Agate Kristi, sa novim naslovom "I ne osta nijedan", u prevodu Aleksandre Čabraje.
- Kao neko ko se ceo život bavi književnošću, smatram da je u ovakvim slučajevima politička korektnost preterana, ali razumem i prihvatam činjenicu da je za nekoga ta reč možda uvredljiva - kaže, za "Novosti", prevodilac Aleksandra Čabraja.
Naša sagovornica dodaje da je roman Agate Kristi "nastajao prirodno, u skladu sa svojim vremenom".
- Kada se osvrnemo na istoriju celokupne književnosti i umetnosti, shvatićemo koliko je besmisleno menjati stvari nastale pre 100-200 godina. Za mene je ta korektnost neka vrsta puritanizma. Naravno, normalno je da težimo ravnopravnosti u svim segmentima i da se borimo protiv diskriminacije svake vrste. Takva politička korektnost je normalna u javnom životu, za sadašnjost, ali smatram da je preterano da retroaktivno menjate naslove knjiga, slika, pesama ili, u ovom slučaju toponima, odnosno, naziva ostrva na kom se dešava radnja - ocenjuje Čabraja i dodaje da su u srpskom prevodu, baš kao i u gorepomenutim izdanjima, "crnci" izbačeni u potpunosti i zamenjeni sa "vojnicima".
Filmovi i serije
ROMAN "Deset malih crnaca" doživeo je brojne adaptacije na filmu, televiziji, u pozorištu. Po najprodavanijem naslovu Agate Kristi snimljeno je nekoliko filmova, od kojih je najpoznatiji crno-beli Renea Klera "I ne osta nijedan", iz 1945. godine. Od filmova su još brojnije televizijske adaptacije, a samo Velika Britanija snimila je tri serije po ovom romanu, poslednja od njih prikazana je 2015. godine, u produkciji Bi-Bi-Sija.
DVE osobe su poginule, a pet se vodi kao nestalo kada su se dva broda sudarila na Dunavu, kod mađarskog grada Veroce, oko 50 kilometara severno od Budimpešte, saopštila je danas policija.
ISTORIJA Sovjetskog Saveza, svetske supersile 20. veka, upamtila je brojne heroje, borce, oficire koji su svojim junaštvom i rezultatima zadivili svet. U periodu kada se SSSR tek stvarao i uzdizao, značajan pomena bio je i doprinos jednog Srbina, Danila Srdića (1896-1937), prvog i jedinog Srbina koji je bio general Crvene armije. Ovo je njegova priča.
PRED treću utakmice finala ABA lige došlo je do tuče u Beogradskoj areni. U njoj su učestvovali košarkaš Partizana Džejms Naneli i Crvene zvezde Stefan Lazarević, a tim povodom su se, po drugi put u danu, oglasili iz crveno-belog tabora.
PRE treće utakmice finala ABA lige dogodio se incident u kom su učestvovali košarkaš Partizana Džejms Naneli i Crvene zvezde Stefan Lazarević. U javnosti se pojavio snimak te situacije, ali - na njemu se ne vidi kako je tuča počela.
OVE godine će se navršiti deset godina otkad nas je napustio Vuk Bojović, direktor Beogradsko zoološkog vrta i čovek koji je ostao upamćen kao veliki dobrotvor i humanitarac.
Na takmičarskom repertoaru 41. Pozorišnog festivala „Nušićevi dani“ u Smederevu večeras, 20 maja od 20 časova je predstava Narodnog pozorišta u Beogradu „ Mister dloar“. Režiju potpisuje Miloš Lolić, a dramaturgiju Periša Perišić.
Predstava Narodnog pozorišta Užice „Putujuće pozorište Šopalović“, po tekstu akademika Ljubomira Simovića u režiji Milana Neškovića, apsolutni je pobednik upravo završenog Festivala profesionalnih pozorišta „Joakim Vujić“.
JUGOSLOVENSKO dramsko pozorište je, ugostivši Pekinško narodno umetničko pozorište, omogućilo da radoznali gledalac upozna kako dramsko pisanje nobelovca Mo Jena, tako i specifičan umetnički izraz, koji neguje "Pekinška narodna škola umetničke drame".
„11 potkošulja“, predstava Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, u režiji Sime Đukića, najbolje je ostvarenje na ovogodišnjem Pozorišnom festivalu „Kustendorf“. Dodelom priznanja mladim stvaraocima, spuštena je zavesa na ovogodišnje izdanje teatarskih susreta u Mokroj Gori.
KO je zapravo bila Felice Bauer (udato Maras), berlinska Jevrejka, punih pet godina verena sa književnom ikonom Francom Kafkom? Kako je izgledao njen život posle raskida zaruka? Zašto je prodala Kafkina pisma? Kako su živele nemačke i češke izbeglice u Francuskoj, Švajcarskoj, Izraelu i Americi?
Komentari (2)