Čabraja: Smatram da je preterano da retroaktivno menjate naslove knjiga, slika, pesama, toponima
PRE nekoliko dana u Francuskoj je izašlo novo izdanje kultnog krimi-romana Agate Kristi "Deset malih crnaca" sa izmenjenim naslovom "I ne osta nijedan". U duhu političke korektnosti, naziv originala iz 1939. godine promenjen je tako u gotovo svim evropskim zemljama, osim Španije i Grčke.
"Deset malih crnaca" je najtiražniji krimić u istoriji, sa više od 100 miliona prodatih primeraka širom sveta, a ime je dobio po narodnoj pesmi iz druge polovine 19. veka, oko koje se i vrti glavni zaplet romana. Naslov je, međutim, od početka bio sporan za Amerikance, pa se već prvo izdanje (iz 1940) razlikovalo od britanskog, a roman je dobio ime po poslednjem stihu pomenute pesme "I ne osta nijedan".
Kako reč crnac u Americi ima pežorativno značenje, tako je iz romana Agate Kristi izbačeno svako njegovo spominjanje (ukupno 74 puta), crnci su postali vojnici, a Crnačko ostrvo - Vojničko ostrvo. Pojedina izdanja u Americi, ali kasnije i u Britaniji, izlazila su i pod naslovom "Deset malih Indijanaca".
- Niko ne bi trebalo da koristi reči koje su uvredljive za druge. U vreme kada je napisan roman jezik je bio drugačiji i koristile su se neke reči koje su danas s pravom zabranjene - kazao je Džejms Pričard, praunuk i naslednik Agate Kristi, opravdavajući najnoviju izmenu naslova u francuskom prevodu.
Osim Amerike, ostatak sveta dugo se držao originala. U Velikoj Britaniji krajem osamdesetih "crnci" su prvo postali "Indijanci", a kasnije "vojnici". U 21. veku politička korektnost je dobila na zamahu u mnogim sferama, pa je tako i roman Agate Kristi pretrpeo izmene u brojnim zemljama. Posle protesta građana u Hanoveru 2002. zbog "uvredljivog naslova" najavljenog pozorišnog komada "Deset malih crnaca" Nemačka je već sledeće godine pripremila novo izdanje romana "koje ne vređa nikoga". Slične zahteve imale su potom različite organizacije u Danskoj, Švedskoj, Slovačkoj... pa su objavljeni novi prevodi sa američkim naslovom "I ne osta nijedan".
Prošle godine i Srbija se našla u društvu "politički korektnih". Izdavačka kuća "Laguna" objavila je najtiražniji roman Agate Kristi, sa novim naslovom "I ne osta nijedan", u prevodu Aleksandre Čabraje.
- Kao neko ko se ceo život bavi književnošću, smatram da je u ovakvim slučajevima politička korektnost preterana, ali razumem i prihvatam činjenicu da je za nekoga ta reč možda uvredljiva - kaže, za "Novosti", prevodilac Aleksandra Čabraja.
Naša sagovornica dodaje da je roman Agate Kristi "nastajao prirodno, u skladu sa svojim vremenom".
- Kada se osvrnemo na istoriju celokupne književnosti i umetnosti, shvatićemo koliko je besmisleno menjati stvari nastale pre 100-200 godina. Za mene je ta korektnost neka vrsta puritanizma. Naravno, normalno je da težimo ravnopravnosti u svim segmentima i da se borimo protiv diskriminacije svake vrste. Takva politička korektnost je normalna u javnom životu, za sadašnjost, ali smatram da je preterano da retroaktivno menjate naslove knjiga, slika, pesama ili, u ovom slučaju toponima, odnosno, naziva ostrva na kom se dešava radnja - ocenjuje Čabraja i dodaje da su u srpskom prevodu, baš kao i u gorepomenutim izdanjima, "crnci" izbačeni u potpunosti i zamenjeni sa "vojnicima".
Filmovi i serije
ROMAN "Deset malih crnaca" doživeo je brojne adaptacije na filmu, televiziji, u pozorištu. Po najprodavanijem naslovu Agate Kristi snimljeno je nekoliko filmova, od kojih je najpoznatiji crno-beli Renea Klera "I ne osta nijedan", iz 1945. godine. Od filmova su još brojnije televizijske adaptacije, a samo Velika Britanija snimila je tri serije po ovom romanu, poslednja od njih prikazana je 2015. godine, u produkciji Bi-Bi-Sija.
DOŠLO je do velikog raskola između vlada SAD i Evrope oko plana za obezbeđivanje ogromnog kredita od 50 milijardi dolara za Ukrajinu uoči samita G7 u Italiji, piše briselski Politiko.
SRBIJA je danas bila na udaru grmljavinskih procesa sa pljuskovima. U delovima zemlje zabeležene su i grmljavinske oluje. Oluje sa gradom pogodile su šire područje Požege i Čačka.
LETOVANjE u Tunisu pruža idealnu kombinaciju prelepih plaža, kulturnih iskustava, sigurnosti i pristupačnosti, što ga čini savršenim izborom za porodični odmor. Sa raznovrsnim opcijama smeštaja, aktivnostima za decu i povoljnim cenama, Tunis nudi nezaboravno iskustvo za celu porodicu.
NOVO izdanje čuvenog Senekinog dela "Pisma prijatelju" ponovo otkriva stare, neprolazne postulate stoičkog učenja - moralna shvatanja o postizanju unutrašnjeg mira i nepokolebljivosti duše.
U ARHIVU Vojvodine predstavljena je knjiga „Srednjovekovna utvrđenja Banata” autora dr Čemere Zoltana u saizdavaštvu Izdavačke kuće „ Prometej” i Arhiva Vojvodine u Novom Sadu.
IZLOŽBA Galerije Matice srpske "Pomorišac - Vasa Pomoriški" biće otvorena u četvrtak, 13. juna u Muzeju naivne i marginalne umetnosti u Jagodini, a zauzvrat jagodinska postavka "Svesno napuštanje realnosti: "Ilija Bosilj i Sava Sekulić" gostovaće od 14. juna u Novom Sadu.
STODVADESET godina od rođenja Đorđa Andrjevića Kuna (1904-1964), značajnog umetnika i revolucionara, profesora na Akademiji likovnih umetnosti i akademika, SANU obeležava izložbom čiji su autori mr Mišela Blanuša, dr Vida Knežević, Ana Panić, a kustoskinja dr Katarina Živanović.
NA kraju sezone u kojoj se obeležava veliki jubilej, stogodišnjica baleta na sceni Narodnog pozorišta, beogradsku publiku čeka pravi umetnički krešendo: sutra je premijerno izvođenje predstave "Banović Strahinja", nastale prema jednoj od najuzbudljivijih pesama pretkosovskog ciklusa.
IZLOŽBA Galerije Matice srpske "Pomorišac - Vasa Pomoriški" biće otvorena u četvrtak, 13. juna u Muzeju naivne i marginalne umetnosti u Jagodini, a zauzvrat jagodinska postavka "Svesno napuštanje realnosti: "Ilija Bosilj i Sava Sekulić" gostovaće od 14. juna u Novom Sadu.
U ARHIVU Vojvodine predstavljena je knjiga „Srednjovekovna utvrđenja Banata” autora dr Čemere Zoltana u saizdavaštvu Izdavačke kuće „ Prometej” i Arhiva Vojvodine u Novom Sadu.
PUTUJUĆA izložba fotografija "Bata u 90 slika" otvorena je danas u Srpskoj čitaonici u Irigu, a svi zainteresovani postavku će moći da vide u narednih desetak dana.
STODVADESET godina od rođenja Đorđa Andrjevića Kuna (1904-1964), značajnog umetnika i revolucionara, profesora na Akademiji likovnih umetnosti i akademika, SANU obeležava izložbom čiji su autori mr Mišela Blanuša, dr Vida Knežević, Ana Panić, a kustoskinja dr Katarina Živanović.
NOVO izdanje čuvenog Senekinog dela "Pisma prijatelju" ponovo otkriva stare, neprolazne postulate stoičkog učenja - moralna shvatanja o postizanju unutrašnjeg mira i nepokolebljivosti duše.
Komentari (2)