“RUDAR” IZ ARHIVA I ZBIRKI: Istoričar Radivoje Bojović iz Čačka pola veka tragao za nasleđem znamenitih ličnosti

Драгољуб Гагричић

26. 01. 2026. u 20:03

SVOJE tragove vredni istraživač ostavio je u sedam postavki, na 39 izložbi, 200 zapisa

“РУДАР” ИЗ АРХИВА И ЗБИРКИ: Историчар Радивоје Бојовић из Чачка пола века трагао за наслеђем знаменитих личности

Foto: Privatna arhiva

Za vreme studija istorije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Čačanin Radivoje Bojović je na Trojčidanske zadušnice odlazio na Novo groblje, u nadi da će sresti nekog od potomaka ratnika, doći do izvora podataka.

Foto: Privatna arhiva

- Stajao sam kraj groba pešadijskog brigadnog generala Mihaila Milićevića, komandanta trećeg bataljona 10. kadrovskog puka u odbrani Beograda u Velikom ratu. Pojavila se gospođa i tutnula mi u ruke kadionicu da, kao muška glava, okadim grob. Kad me upitala: "Kome ste vi došli, koga čekate", nespretno sam rekao: "Tebe", a ona me je iznenađeno i uplašeno gledala. Zahvaljujući tom susretu sa gospođom Doroslovački iz roda supruge generala, koja je brinula o grobu, kao i kasnijim vezama, uspeo sam da u čačanski muzej donesem Karađorđevu zvezdu i Orden Legije časti Milićevića.

Vojvoda bez muzeja

BILO je dovoljno eksponata, od uniformi, do oružja, odlikovanja, diploma i brojnih dokumenata za otvaranje memorijalnog muzeja vojvode Bojovića u Čačku. Rađen je projekat, tragalo se i za objektom za spomen-kuću... Ali, vlast i Muzej su imali preče poslove?! A vojvoda je bio vezan za moravički okrug: u Radaljevo se doselila porodica posle bekstva iz zavičaja, sa Zlatara, u Čačku i Pridvorici je neko vreme boravio deo porodice vojvode za vreme okupacije u Velikom ratu. U Čačku je do 1933. godine živeo vojvodin brat vladika Jefrem, kazuje Bojović.

Pre četiri godine penzionisan istoričar, kustos i savetnik u Narodnom muzeju u Čačku Radivoje Bojović (71) pola veka je, uz desetak godina volonterskog rada na početku karijere, neumorno i strasno kopao po arhivskoj građi kao rudar za žicama blaga. Tragao je po zbirkama, albumima i zaostavštinama za svedočanstvima, životopisima i sudbinama znamenitih ličnosti, ulazio u preko 600 domova, sabirajući tako građu i eksponate i priređujući sedam stalnih postavki (kao autor ili koautor), te realizujući 39 izložbi, koje su pred publikom bile 105 puta, a neke i u inostranstvu i ostavljajući trag u preko 200 bibliografskih jedinica.

- Postavka posvećena periodu od 1804. do 1941. je dragulj čačanskog muzeja, a otvaranje spomen-soba vojvode Petra Bojovića u zavičajnom odeljenju užičkog Muzeja u Novoj Varoši bila je veliko otkriće i značajan događaj povodom 100. godišnjice Velikog rata. Izložbe posvećene komandantu Prve armije i načelniku Štaba Vrhovne komande i tematici Velikog rata obišle su 21 grad u Srbiji, zatim u inostranstvu - ističe od nedavno dobitnik nacionalne penzije za doprinos kulturi.

Foto: Privatna arhiva

Bojović je sa posebnom posvećenošću tragao za zaostavštinom vojvode Bojovića, koja je rasuta i razvlačena decenijama. Vojvoda mu je negde na kraju rodbinske linije, ali su mu

dragocena bile veze đeda Dobrice sa vojvodinim potomcima i članovima familije, te upornost da dođe do dela zaostavštine, koju je čuvao Kosta Rakić.

- Nejasno mi je zašto niko nije posvetio pažnju, niti su država i Vojni muzej u Beogradu odgovorili negde pedesetih godina prošlog veka na ponudu da preuzmu zaostavštinu vojvode Petra Bojovića, sa kućom u kojoj je živeo u Beogradu - kazuje istoričar Bojović.

Arhivska i terenska istraživanja doprinela su da je u Muzej preneo 130 ličnih zaostavština, sa oko 10.000 predmeta, od vladarskih porodica, oficira, naučnika, sveštenika. Jedno od velikih muzejskih otkrića bila je biblioteka prote Vićentija Popovića i sinova, čije najstarije knjige potiču iz 16. veka, uz koju je postojala i prva numizmatička zbirka u Čačku.

Istraživao je i u Moskvi, Parizu, Harkovu, Kijevu, Ljubljani, Zagrebu, a poznavanje arhivskih i muzejskih fondova omogućilo mu je da dođe do izuzetno značajnog otkrića etnografske zbirke Nadežde Petrović.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ZNANJE POKREĆE BUDUĆNOST: Moć mladih u zajedničkom kreiranju obrazovanja