TELO KAO SVEDOK I OGLEDALO: Više od 60 dela domaćih umetnika na postavci u Palati umetnosti Madlena

Miljana Kralj

25. 07. 2025. u 18:44

VEĆ desetinama hiljada godina, od samog početka delatnosti koja se vekovima naziva umetnošću, telo, odnosno čovek zauzima središnju poziciju.

ТЕЛО КАО СВЕДОК И ОГЛЕДАЛО: Више од 60 дела домаћих уметника на поставци у Палати уметности Мадлена

Ljuba Popović, Foto Palata umetnosti Madlena

Tumačenja i interpretacije ljudskog tela, odnosno njegove predstave, kreću se između magijsko-ritualnih i religijskih, mimetičkih i alegorijskih, idealizovanih, preko onih ostvarenih u ključu "estetike ružnog", da bi u novije doba i samo telo postalo umetnički materijal.

Ugledna istoričarka umetnosti Danijela Purešević ovo je zapisala u katalogu izložbe "Misterija tela", koja će do 19. septembra moći da se obiđe u Palati umetnosti "Madlena". Reč je o postavci šezdesetak umetničkih dela - slika, crteža, grafika i skulptura, više od 40 eminentnih srpskih i jugoslovenskih autora 20. i 21. veka, izbor iz bogate kolekcije Madlene Cepter. Ona je i idejni autor izložbe, koju čine radovi Ilije Šobajića, Mladena Josića, Bože Ilića, Ljubice Cuce Sokić, Voja Stanića, Radomira Reljića, Kose Bokšan, Olje Ivanjicki, Ljube Popovića, Vladimira Veličkovića, Srđan Đileta Markovića, Vesne Knežević i mnogih drugih.

Foto Palata umetnosti Madlena

Vojo Stanić

- Od prvih likovnih zapisa na zidovima pećina, preko klasičnih formi i modernih umetničkih praksi, do savremenih biopolitičkih tumačenja - telo je ostalo najautentičniji svedok epohe, ogledalo društvenih, ideoloških, verskih, rodnih i tehnoloških promena - ističe Pureševićeva u svom tekstu.

Prikrivanje ili otkrivanje

SVAKA epoha, a u okviru nje i svaka etnička, verska ili teritorijalna grupacija, kreirala je drugačiju politiku tela. Prevashodno, ona se ticala i tiče prikrivanja ili otkrivanja primarnih i sekundarnih polnih obeležja. Podjednako koliko traje kolizija ljudskog tela sa njegovim okruženjem, toliko dugo je ono prisutno i u likovnim interpretacijama - od paleolitskih glinenih figurina i predstava na zidovima pećina, pa do biopolitičkih umetničkih praksi i virtuelnih simulacija - smatra Danijela Purešević

Postavka "Misterija tela" je tako višeslojna naracija o telu kao prostoru slobode, sukoba, intime i otpora. Naratori su pripadnici oba pola, a njihova viđenja su raznorodna: intimistička, voajerska, realistična, stilizovana, fantazmagorična, onirična, psihodelična, erotizovana, orgijastična, ali čedna, neka i kritički angažovana. Ženski akt, u različitim stilskim i emocionalnim registrima, zauzima centralno mesto, dok muške figure otvaraju teme egzistencijalnog preispitivanja.

Foto Palata umetnosti Madlena

Mladen Josić

- Tek u delima desetak autora zastupljene su muške figure, među kojima su aktovi sporadični - objašnjava Pureševićeva. - Muške uloge su kompleksnije i diferenciranije, a njihova je srž egzistencijalistička, što se, pre svega, očitava u delima Veličkovića, Dolovačkog, Šobajića, Damjanovskog, Olje Ivanjicki. Razdoblje obuhvaćeno ovim izborom oivičeno je dvema skulpturama koje se ukazuju kao međaši duha vremena. S jedne strane je dostojanstven, uspravan ženski akt u bronzi - "Devojka sa bananama" Sretena Stojanovića iz 1937. godine. Na suprotnom kraju ove vremenske linije je najskorije ostvarenje, koje datira iz 2019. godine - "Puna kesa (iz ciklusa Rđava posla)" Marka Crnobrnje, prostorna kompozicija od čelika i drveta, gde se sklepana muška figura u službeničkom odelu naglavačke sunovraćuje u potrošačku torbu, dijagnostikujući status beslovesnog savremenog čoveka usisanog u hiperkonzumerski ponor. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

OSVOJI KARTE ZA EVROBASKET 2025 i navijaj svim srcem za Srbiju