RASPRAVA FILOZOFA I PISCA: Drugi dan Foruma o opravdanju stvaralaštva obeležio buran razgovor Kajteza i Tabaševića (FOTO)
DRUGI dan internacionalnog Foruma o opravdanju stvaralaštva u organizaciji Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka (ZAPROKUL), protekao je u izrazito polemičkom duhu o odnosu entropije i stvaralaštva i njihovih uticaja na društvo, a završen je burnom raspravom između filozofa Nikole Kajteza i pisca Vladimira Tabaševića.
Foto Rajko R. Karišić
Najpre je Hans Majer-Ajhen, poznati nemački dizajner, govorio o specifičnoj prirodi umetničkog stvaralaštva u odnosu na to kako se stvaralaštvo sagledava u nauci:
- Kroz svoj rad, ja sam dugo i strpljivo učio o kreaciji, o stvaranju, opčinjavale su me jednostavne stvari, kojima sam ja svojim delovanjem davao novi oblik, nov život.
Branko Kolarić, ugledni fizičar, istakao je značaj postojanja ovakvog Foruma, koji okuplja različite mislioce, stručnjake iz zemlje i sveta, i omogućava ozbiljan razgovor iz različitih uglova i dodao da je "stvaralaštvo je jedinstven fenomen čiji su koreni u prirodi, ali da bez tehnologije mi ne bismo danas imali Rafaela, Pikasa, ne bismo mogli da štampamo knjige, možda bismo još uvek crtali nekim ugljenom i rezali zidove u pećinama. Razumevanje prirode i fizičkih zakona je ono što je dovelo do suštinskog razvoja tehnologije, do suštinskog razvoja stvaralaštva.
Tabašević je u svom izlaganju obrazložio problem odnosa entropije i stvaralaštva na umetnost i na društvo:
Foto Rajko R. Karišić
- Estetika je zajednička tačka stvaralačkog smisla nauke i umetnosti, dok čovek kroz osnaživanje svojih opštila bitno saznaje o svojoj prošlosti, i stalno uči o svojoj budućnosti. Ono što možemo opaziti, jesu učinci vremena, ono što vreme ima na materijalnom planu, tek u propadanju materije pojavljuje se neka vrsta znaka vremena.
Tabaševićevo izlaganje podstaklo je Kajteza da piscu postavi pitanje kakav je njegov odnos entropije i stvaralaštva u književnosti, na šta je Tabašević više provocirao nedorečenošću nego što je želeo jasno da odgovori, da bi se razgovor rasplamsao u vrlo burnu raspravu o potrebi umetnika da oblikuje svoj svet, da ga na tom putu sputava entropija, a političke prilike i ideologija stvaraju nekakav okvir koji ga ograničava. Obojica su ostala na stanovištu da se ne razumeju i da je pisac izbegao da odgovori filofozu na postavljeno pitanje.
Foto Rajko R. Karišić
Polemiku su prekinuli Rafaela Fontana, istraživačica Nacionalnog instituta za optiku iz Firence i Iv Kudano, profesor iz Belgije, koji su u jednom mirnijem tonu zaključili kako je potrebno mnogo više pričati o saradnji naučnika i umetnika jer je jasno da između njih postoji ozbiljno nerazumevanje.
Na samom kraju publika je imala priliku da uživa u plesnoj igri robota sa UV svetlima čime je zatvoren ovogodišnji Forum o opravdanju stvaralaštva.
Foto Rajko R. Karišić
BONUS - NAJAKTUELNIJI VIDEO SNIMCI
Preporučujemo
DREVNE CIVILIZACIJE KAO INSPIRACIJA: U Požarevcu otvorena izložba „Parteon praiskona“
03. 11. 2022. u 11:26
"AUDIJENCIJA" GOSTUJE U JDP: Predstava u režiji Milana Neškovića na Sceni "Studio"
02. 11. 2022. u 18:05
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)