"VUČJOM" TRILOGIJOM OSVOJILA SVET: Slavna Britanska spisateljica Hilari Mantel, dvostruka dobitnica nagrade "Buker", preminula u 71. godini

DVOSTRUKA dobitnica "Bukera", jedan od najnagrađivanijih britanskih pisaca svih vremena Hilari Mantel preminula je juče, iznenada, od moždanog udara, u 71. godini, u svom domu u selu Badli Salterton u Devonu.

Foto AP

Objavila je 12 romana, ali ju je proslavila "vučja" trilogija, sačinjena od knjiga "Vučje leglo", "Leševi na videlo" i "Ogledalo i svetlost" (u dva toma). Zajednički junak ovih istorijskih priča je Tomas Kromvel, savetnik Henrija VIII, ali su u pozadini, zapravo, neslavne priče o Henrijevim ženama. Za prva dva dela serijala nagrađena je "Bukerom", a treći se našao u širem izboru za ovo priznanje. Osvojila je i prestižne nagrade "Kosta" (dva puta), "Orindž", Commonwealth Writers Prize, nagradu Udruženja američkih kritičara... orden Britanskog carstva, a 2015. od kraljice i titulu "dame".

Rođena je 6. jula 1952. u porodici irskog porekla, završila je studije prava i radila kao socijalni radnik. Sa suprugom, geologom Džeraldom Makjuanom, živela je devet godina u inostranstvu, u Bocvani i Saudijskoj Arabiji. Od ranih dvadesetih godina živela je sa velikim zdravstvenim problemima. Prvi roman, o trojici francuskih revolucionara, Robespjeru, Dantonu i Dimulenu, počela je da piše 1974, ali ga je objavila tek kao svoju petu knjigu - A Place of Greater Safety. Debitovala je 1985. romanom Every Day is Mother`s Day.

Mantelova je bila veoma popularan autor, čija su dela prodata u više od 2,5 miliona primeraka. Poslednje, "Ogledalo i svetlost" (u dva toma) ovih dana objavila je "Čarobna knjiga". Urednik ove kuće Marko Vojnović, za naš list govori o njenom autorkom pečatu:

- Svaki od njenih modernih romana uzima neki detalj iz njene prošlosti i dramatizuje ga na zadivljujuće iščašene, dirljive i promišljene načine. Čak i kada je centralna tema neki istorijski događaj poput Buržoaske revolucije ili vladavine Henrija VIII, ova dramatizacija i visprena upotreba jezika je prisutna. Mantelova se bavi najviše temom moći. Bez obzira na to da li priča o malom selu sagrađenom oko katoličke crkve u koju ljudi idu ne bi li prizvali dobru sreću, o životu u urbanim delovima Saudijske Arabije, ili o sitnom plemstvu koje sedi na nižim klupama u dvorani, Mantelova ima briljantan sluh za igru između ljudi na različitim društvenim položajima.

VOŠTANA PRINCEZA KEJT

PRE nekoliko godina, Mantelova je izazvala veliku polemiku kada je, tokom predavanja u Britanskom muzeju, tadašnju vojvotkinju od Kembridža, princezu Kejt, nazvala "bolno mršavom lutkom iz izloga", "voštanom princezom sa savršeno uvežbanim osmehom, koja je odabrana jer nema opasnosti da će pokazati išta od svog karaktera". Književnica je, inače, drugom prilikom, kritički govorila o britanskoj monarhiji, prognozirajući njen skorašnji kraj, verujući da će se "kruna završiti sa princom Vilijamom".

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije