MOĆNA PRIČA O OTPORU I BOLU: Sećanja jedne od prvih partizanki i vođa otpora u Aušvicu u filmu Marte Popivode večeras premijerno na Beldoksu
POSLE svetske premijere na 50. Festivalu u Roterdamu i učešću i nagradama na prestižnim festivalima širom sveta, srpsku premijeru u domaćem takmičarskom programu Beldoksa večeras će, u amfiteatru Muzeja Jugoslavije, u 20 časova, imati film Marte Popivode "Pejzaži otpora".
Foto Promo
Reč je o svojevrsnom putovanju kroz sećanja antifašističke borkinje Sonje (97), jedne od prvih partizanki u Srbiji, koja je bila i među vođama pokreta otpora u Aušvicu.
- Sonja koju ćemo upoznati preko ekrana, kao slika i kao telo je krhka starica, u 10. deceniji života. Ona je u isto vreme nežna, staložena i lepa osoba, ali i osoba koja u tom svom telu nosi izuzetnu priču o antifašističkoj borbi i samoorganizaciji, solidarnosti i otporu, kao i bolna iskustva kako je to u ratu izgubiti svoju veliku ljubav, biti lišen slobode i mučen, i kako je to ubiti čoveka - objašnjava, za "Novosti", Marta Popivoda.
Po njenim rečima, taj kontrapunkt koji u filmu postoji između Sonjine živopisne i moćne priče o otporu i njenog krhkog tela danas upućuje nas da obratimo pažnju na stare oko nas, u društvu koje ih je u velikoj meri otpisalo.
- Već od prvog susreta, shvatila sam da je Sonja moćna pripovedačica, da njene priče kreiraju slike u mojoj glavi, kao da čitam filmski scenario. Želela sam da dam prostor tim verbalnim slikama ili scenama sećanja, kako smo ih koscenaristkinja Ana Vujanović i ja kasnije nazvale. Otuda dolazi rediteljski postupak vraćanja na pejzaže gde su se odigrali događaji iz Sonjinih priča i kako oni izgledaju danas. Mislim da nam ti pejzaži, kao svedoci događaja, govore o vremenu koje je proteklo, o telima koja su nekada prošla tim putem zajedno sa Sonjom, o jednoj borbi za bolji svet koja i dalje traje i kojoj se moramo priključiti.
Poslednjih godina, pa i decenija, dodaje Marta, svedoci smo revizionističkih pristupa istoriji i sećanju, kao i brisanja komunizma kao pokretačke snage antifašizma.
- To se dešava u Srbiji, u bivšoj Jugoslaviji i šire u Evropi i dovodi do jačanja radikalno desnih diskursa i fašizacije društva. U javnoj sferi ostalo je jako malo od tekovina za koje su se borili Sonja i njene drugarice i drugovi. Samo društveno uređenje otišlo je u potpuno drugom smeru, u pravcu kompeticije nasuprot solidarnosti, sve radikalnije klasne segregacije i brisanja ideje socijalne pravde. Živimo u neoliberalnom kapitalizmu i individualističkom društvu koje čini da se osećamo sami, kao i da smo sami krivi za sve nevolje koje nas snalaze. Kad kažem "nevolje" mislim na nezaposlenost, nedostojanstven život čak iako radimo, neadekvatnu ili skupu zdravstvenu zaštitu i obrazovanje - objašnjava Popivoda.
Ipak, naglašava Marta, javljaju se neke nove snage, kritički i levičarski diskursi koji nas teraju da se sećamo da je drugačije društvo moguće i da se zapitamo da li ovako želimo da živimo:
- To pitanje imala je i Sonja na početku svoje priče. Ono je fundamentalno jer nas vodi ka politizaciji i borbi.
Inspiracija i opomena
U DRUGOM svetskom ratu Srbija je, naglašava Marta, nesporno bila na pravoj strani, na strani antifašističke borbe.
Foto M. M.
- Činjenica je da su tu borbu vodili prevashodno komunisti i da su posle rata kreirali društvo koje nije bilo savršeno, ali se zasnivalo na principima antifašizma, antiimperijalizma i internacionalizma. To društvo težilo je jednakosti svih ljudi, rodnoj ravnopravnosti i ukidanju klasne segregacije. Ono je iznedrilo neke od najprogresivnijih političkih ideja i projekata 20. veka, kao što su Pokret Nesvrstanih i radničko samoupravljanje. A mi to danas možemo uzeti kao inspiraciju i opomenu!
Preporučujemo
PRILIKA MLADIM AUTORIMA: Raspisan konkurs za književnu nagradu „Goran Petrović“
23. 03. 2026. u 16:03
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
MILEO AUTO-PUTEM: Policajci bili u čudu kad su videli KO je za volanom (VIDEO/FOTO)
KADA su zbog spore vožnje na auto-putu zaustavili automobil marke Dodž, policajci iz Ogdena u američkoj saveznoj državi Juta, pomislili su da je vozaču pozlilo.
22. 03. 2026. u 22:25
Komentari (1)